Skandalozan dopis ministra zdravstva Milana Kujundžića svom kolegi iz Vlade ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću izazvao je lavinu negativnih komentara u hrvatskoj javnosti. Aferu koju je otkrio Telegram mnogi su opravdano shvatili kao pritisak na sudbenu vlast, a tema Kujundžićevog dopisa bila je ostvarivanje prava liječnika i medicinskog osoblja da od bolnica naplate značajne novčane iznose za koje su godinama bili uskraćivani krivim obračunom prekovremenih sati.

Iz Ministarstva zdravstva potvrđuju da je ministar uputio službeni dopis kolegi iz Ministarstva pravosuđa, ali smatraju da njihov cilj nije bilo miješanje u sudbenu vlast, nego neujednačenost sudske prakse u pojedinačnim slučajevima.

'Nismo vršili pritisak na sudstvo'

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Slijedom napisa koji su se pojavili u medijima o navodnom pokušaju utjecaja na sudsku vlast od strane ministra zdravstva, a vezano uz pitanje isplate razlike plaće za prekovremeni rad radnika u zdravstvu, Ministarstvo zdravstva daje slijedeće priopćenje.

Vrlo ozbiljan problem provedbe kolektivnog ugovora oko isplate prekovremenih sati u sustavu zdravstva traje od 2013. godine. Imajući u vidu težinu financijskog problema za sustav zdravstva, Ministarstvo zdravstva je u više navrata održalo sastanke te obavilo niz razgovora s predstavnicima Ministarstva uprave, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva pravosuđa, FINA-e, sindikatima te upravama bolnica.

Tijekom konzultacija zaključeno je kako interpretacija financijskih obveza koje proizlaze iz kolektivnog ugovora zahtijeva dodatno tumačenje te da je potrebno uputiti dopis Ministarstvu pravosuđa kojim će se zatražiti mišljenje o ovoj složenoj problematici.

Dopisom kojim se traži navedeno mišljenje, Ministarstvo zdravstva skrenulo je i pozornost Ministarstvu pravosuđa na neujednačenost sudske prakse u pojedinačnim slučajevima.

Imajući u vidu činjenicu kako tijela državne uprave, pa tako i Ministarstvo pravosuđa, prate stanje u okviru svog djelokruga, naglašavanje o činjenici neujednačene sudske prakse nije imalo za cilj miješanje izvršne vlasti u sudbenu vlast. Slijedom navedenog, dopis Ministarstva zdravstva se nikako ne može i ne smije tumačiti kao pritisak na pravosuđe, odnosno miješanje izvršne u sudbenu vlast", stoji u priopćenju.

Bošnjaković: 'Nema govora o pritisku'

Oglasio se i ministar Bošnjaković koji je također potvrdio da je dopis dobio te da je o ovoj temi razgovarao s Kujundžićem. Tvrdi da u njihovoj komunikaciji nitko nikome nije nudio rješenja, nego je samo ukazano na činjenicu da postoji različita sudska praksa po pitanju isplate medicinskog osoblja.

"Nema govora da se radi o pritisku. Samo je rekao da postoji različita praksa", tvrdi Bošnjaković za N1.

'Bolje mu je da podmiri dugove'

Hrvatska liječnička komora (HLK) i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) zatražili su u ponedjeljak od ministra Kujundžića, nakon što je objavljeno da je uputio ministru Bošnjakoviću dopis u kojem traži ujednačavanje sudske prakse kod tužbi liječnika zbog neisplate dodataka za prekovremeni rad, da umjesto što pokušava utjecati na sudstvo osigura podmirivanje dugova liječnicima bez daljnjih sudskih postupaka.

HLK u priopćenju Kujundžićev dopis ocjenjuje "ne samo izravnim i nelegitimnim pokušajem utjecaja državne vlasti na sudske odluke, već i grubim kršenjem Ustava, koji proklamira demokratsku trodiobu vlasti i jamči neovisnost sudbene vlasti".

Bilo kakav pokušaj političkog utjecaja na postupke koji se vode pred sudovima u HLK-u smatraju nedopustivim, a Kujundžićev pokušaj utjecanja na sudske postupke koji se vode radi zaštite temeljnih prava zdravstvenih radnika krajnje neprihvatljivim.

"Bilo bi odgovornije, korisnije i primjerenije da ste se kao čelni čovjek ministarstva, u čijem su resoru pravomoćnim sudskim presudama ustanovljene značajne dodatne financijske obveze države prema zaposlenicima, priznali učinjenu pogrešku, javno se ispričali oštećenim zdravstvenim radnicima te se obratili ministru financija kako bi se osigurao novac i dogovorio način podmirivanja uskraćenih iznosa bez daljnjih sudskih postupaka", poručuju iz HLK-a ministru zdravstva.

Predsjednica HUBOL-a Ada Barić navodi da su prve sudske tužbe zbog pogrešnog obračuna plaća, u koje nisu bili uključeni dodaci za otežane uvjete rada i prekovremene sate u razdoblju od 2013. do 2015. godine, podnesene u KBC-u Osijek 2014. godine. Dosad imamo tridesetak pravomoćnih presuda, od kojih je većina u korist liječnika, kaže Barić.

Presude u korist liječnika mogle bi doseći milijardu kuna

Po podacima iz KBC-a Osijek, trenutno je 75 takvih aktivnih tužbi liječnika protiv KBC-a, a temeljem dosadašnjih pravomoćnih presuda ta je bolnica isplatila 960.000 kuna odštete.

Nastave li liječnici podnositi tužbe zbog pogrešnog obračuna plaća, a to mogu do prosinca ove godine, te budu li presude u korist liječnika, to bi po neslužbenim procjenama zdravstveni sustav moglo stajati milijardu kuna.

Barić kaže kako iznosi pojedinačnih dosuđenih odšteta variraju, ovisno o broju odrađenih prekovremenih sati, a kreću se od 30.000 do 100.000 kuna bruto po godini.

Predsjednica HUBOL-a ističe kako je do pogreške došlo u sustavu Centralnog obračuna plaća, koji ne prepoznaje plaćanje posebnih uvjeta rada na prekovremeni rad, no financijski teret pada na bolnice koje na to nisu mogle utjecati.

"Žao mi je što se nije našlo rješenje kroz nagodbu s liječnicima da se taj novac isplati kroz obroke na što bi, vjerujem, liječnici pristali, nego se čekalo pokretanje tužbi", kazala je Barić za Hinu.

HUBOL je prije nekoliko dana objavio na svojim web strancima da u sudskoj praksi postoji niz pravomoćnih presuda kojima se uređuje pitanje dodataka, koje su velikom većinom u korist liječnika, ponudivši liječnicima pravnu pomoć oko ostvarivanja njihovih prava.