Kako će u budućnosti u Hrvatskoj izgledati zaštita potrošača vrlo je upitno, ali izgledi zasad naginju regresiji. Naime, od 1. siječnja 2019. ugašeno je djelovanje svih savjetovališta za potrošače, a ona su bila ključna točka svojevrsno utočište u kojemu su građani i građanke tražili pomoć.
- Od Nove godine Hrvatska bez savjetovališta za potrošače: 'Vlada ukida zadnje svjetlo u mraku'
- Više nas neće moći 'prevariti' preko telefona: Sabor izmijenio Zakon o zaštiti potrošača
Posljedice bi mogle biti doista ozbiljne, a upozoravale su na to udruge za zaštitu potrošača još potkraj prošle godine, pisale pisma resornom Ministarstvu, pokrenuta je i peticija na internetu protiv ukidanja potrošačkih savjetovališta, a glas razuma pokušala je biti i zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. No, to nije spriječilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da nakon 13 godina uspješna djelovanja savjetovališta povuče potez kojim ozbiljno ugrožava ionako nisku razinu zaštite potrošača.
Ministarstvo je, naime, odlučilo u 2019. početi primjenjivati
drukčiji model sufinanciranja tako da financira inovativne
projekte udruga u informiranju i edukaciji potrošača, a ne tako
da financira savjetovališta za potrošače. Ukupno je predviđeno
1,4 milijuna kuna potpore, a raspodjeljivat će se po projektu -
od najmanje 20.000 do 70.000 tisuća kuna.
Proteklih godina potpore su mogle koristiti samo udruge koje
imaju savjetovališta - njih četiri, odnosno šest od lani, iako ih
u registru udruga za zaštitu prava potrošača ima
stotinjak. Međutim, u Hrvatskoj su do 1. srpnja prošle
godine postojala samo četiri potrošačka savjetovališta, tada su
osnovana još dva, a broj zaposlenih je povećan s dva na tri.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Darko Horvat, diplomirani inženjer elektrotehnike, 18.710 kuna (oženjen, ima djecu, prebivalište u Donjoj Dubravi)
Zašto se država odriče Savjetovališta za
potrošače?
Kao podlogu za svoju odluku iz Ministarstva su se pozivali na
rezultate istraživanja iz rujna prošle godine prema kojemu se tek
1,7 posto potrošača u rješavanju svojih problema obraća
savjetovalištima koje financira država pa su promjenama nakanili
proširiti krug sudionika i potaknuti bolju komunikaciju.
No, udruge su već u javnom savjetovanju upozoravale da to nije
dobar put, kao i da je istraživanje problematično te da su krivo
protumačeni pojedini rezultati. No, zasad bezuspješno. Zašto nisu
ozbiljno shvatili upozorenja udruga, ali i europarlamentarke, kao
ni primjer iz susjedne Slovenije, pitanja su na koja još uvijek
čekamo odgovor Ministarstva gospodarstva od kojeg smo zatražili
detaljnija pojašnjenja i daljnje planove.
''Ministarstvo je raspisalo samo natječaj za edukaciju i
informiranje potrošača koji nije namijenjen dosadasnjem
financiranju rada Savjetovalista pri udrugama, a maksimalni iznos
koji se po projektu može dobiti na tom natječaju 70.000 kuna nije
dostatan za rad jednog Savjetovališta u godini dana. Stoga
djelovanje Savjetovališta nije upitno, nego je, nažalost, od 1.
siječnja 2019. posve ugašeno, pri svim udrugama u Hrvatskoj pri
kojima su Savjetovališta dosad uspješno djelovala'', upozorila je
za Vijesti.hr pravnica udruge 'Potrošački forum'
Osijek Dunja Mak.
Prilično zbunjujuće s obzirom na to da su, kako je podsjetila,
'regionalna Savjetovališta za potrošače u Republici Hrvatskoj
djelovala su 13 godina i besplatno rješavala oko 25.000
individualnih potrošačkih sporova godišnje, svakodnevno u punom
radnom vremenu. Mjesečno su potrošačima vraćala ili zaštitila na
desetke tisuća kuna u svakom Savjetovalištu te je bez njih
zaštita potrošača u RH samo 'mrtvo slovo na papiru' jer i bez
toga smo na zadnjem mjestu po zaštiti potrošača u Europskoj
uniji''.
Mak: Građanima su Savjetovališta potrebna da ih vode kroz 'šumu propisa'
Što se tiče rezultata ankete na koje se Ministarstvo gospodarstva
poziva, Mak je upozorila na problematične točke. Naime, navodi se
da bi se 'gotovo šest posto građana obratilo za savjet, i to
četiri posto udrugama te 1,7 posto Savjetovalištima - ''to je
velik postotak jer građanima su Savjetovališta i udruge
istoznačnica i u praksi ih ne razlikuju pa ovih 1,7 posto za
Savjetovališta nisu niti realan, niti utemeljen podatak, a time
niti osnova za prestanak financiranja Savjetovališta koja itetako
ispunjavaju svoju svrhu''.
Sličan broj obratio bi se izravno institucijama za zaštitu
potrošača, ali kako upozorava Mak: ''One će ih prvo uputiti na
reklamaciju trgovcu, za što im trebaju upravo Savjetovališta da
im tumače čitavu 'šumu' propisa i da gotovo 25.000 potrošača
godišnje individualno vode kroz složeni postupak s pozitivnim
ishodom''.
Podatak da bi se oko 60 posto obratilo izravno trgovcu, smatra
''poražavajućim jer isti taj trgovac uvjerava ih da nemaju prava
i zastrašuje ih. A posebno je alarmantnan podatak da čak oko
30 posto građana ne bi učinili ništa - jer to pokazuje da ne
znaju svoja prava pa upravo zbog svih navedenih rezultata
Savjetovališta treba još više jačati i promovirati, a ne ići
stotinu koraka unazad i zatvarati ih''.
Borzan:
Ovaj potez snažno će doprinijeti regresiji potrošačkih
prava
Da svako Savjetovalište na mjesečnoj razini građanima vrati ili
zaštiti nekoliko desetaka tisuća kuna, upozoravala je
ministra gospodarstva Darka Horvata i
europarlamentarka Biljana Borzan, koja za
Vijesti.hr ističe: ''Svake godine Savjetovališta
pruže više od 60.000 savjeta te dobivaju brojne pohvale od strane
europskih, nacionalnih i međunarodnih institucija. Čak tri
potrošačka Saveza te udruge izvan tih saveza su 2018. godine
upisani na kartu Europske politike zaštite potrošača. Zašto su
odjednom savjetovališta problem? - to treba pitati
ministra'.'
Odgovor ministra, kako već rekosmo - čekamo, a Borzan kaže
da su stvari što se nje tiče, jasne: ''Ja to vidim kao gašenje
iznimno uspješne grane, gdje su radili ljudi koji su bili iznimno
angažirani, imaju stvarne rezultate za građane premda im godinama
dolazi do zastoja plaća i sličnih tegoba zbog lošeg financijskog
programa. Dugoročno, mislim da će ovaj potez snažno doprinijeti
regresiji potrošačkih prava''.
Mak podsjeća i da je Nacionalnim programom zaštite potrošača za
razdoblje od 2017. do 2020. kojeg je u veljači 2018. donio Sabor
propisano da Ministarstvo financira regionalna Savjetovališta za
potrošače.
Što
Hrvatska može naučiti iz primjera Slovenije?
''Građani vjeruju visokoobrazovanim savjetnicima s dugogodišnjim
iskustvom i znanjem koji prate njihov reklamacijski postupak od
početka do kraja, a pravna pomoć rezultira uspješno riješenim
sporovima i ostvarenjem potrošačkih prava u praksi. Pritom udruge
pri kojima djeluju Savjetovališta moraju biti neovisne o
trgovcima i političkim strankama, a jedini izvor financiranja su
im sredstva Ministarstva i u manjem iznosu jedinica lokalne
samouprave (o svom radu i utrošenim sredstvima podnose redovita
javna izvješća, a nadzor Ministarstva ima pozitivne ocjene'',
ističe Mak.
''Svoj posao radili smo dobro, zakonito, transparentno i s
opipljivim učincima za građane, njihovu dobrobit i ekonomske
interese. Sada to više ne možemo i utoliko je ovo štetna odluka
za hrvatske potrošače jer se šest Savjetovališta više nemaju
otkud financirati, a gomila upita svakodnevno i dalje pristiže
upravo na naše kontakte Udruge jer kršenja potrošačkih prava na
tržištu su mnogobrojna i preskupa'', upozorava i dodaje: ''Očajni
u potrazi za savjetom, građani čak zaustavljaju i na ulici
savjetnice iz (bivših) Savjetovališta kako bi dobili pravni
savjet i zaštitili se jer vjeruju nam i bezbroj puta su se
uvjerili u naše znanje i učinkovitost savjeta koje smo pružali''.
''Ne vidim zašto mijenjati dobro uhodan obrazac jer se građani vole po problemu javljati potrošačkim udrugama. Kako će Ministarstvo raditi taj posao i hoće li biti prepoznato od građana, ostaje vidjeti, ali nisam optimistična'', kaže Borzan i podsjeća: ''U Sloveniji je situacija bila slična, ali su se u konačnici vratili na rješenje sa Savjetovalištima jer ministarstva nisu mogla kvalitetno odraditi taj posao''.
