Škole i fakulteti uskoro bi mogli ostati bez svojih knjižnica, knjižničari zaposleni u njima bez posla, a djeca bi po literaturu za obrazovanje mogli ići u dislocirane knjižnice. To je samo mali dio onoga što novim Zakonom o knjižnicama sprema Ministarstvo kulture za koje knjižničari tvrde da je napravilo veliki korak i u omogućavanju uhljebljivanja u njihovu djelatnost.
Zbog svega toga, a i puno više, knjižničarska struka ustala je na noge, no nitko baš nije mario za njihove prigovore pa je sporni zakon na kraju ušao u saborsku proceduru i sad se strahuje od njegovog donošenja.
Na Zakon stiglo 2600 primjedbi
No, krenimo redom. Hrvatsko knjižničarsko društvo očekivalo je isprva da će Ministarstvo kulture doraditi zakon te da će on biti razvojan i pratiti trendove u svijetu, a onda su, kažu, dobili gotov dokument, u čiju izradu nisu bili uključenii i koji je rezultirao kršenjem pravila zadanima njihovoj struci na svjetskoj razini prema UNESO-u i IFLA-i. A kad su na sve to uložili čak 2600 primjedbi djelatnika iz cijele Hrvatske, Ministarstvo je ostalo potpuno gluho.
"U Ministarstvu će zasigurno reći kako su s nama postigli višu razinu suglasnosti jer oni obično tako rade, međutim to doista nije istina. Pozvali su nas na dva, tri sastanka i mi, a tu mislim na cijelu knjižničarsku zajednicu u Hrvatskoj, ni u jednom trenutku nismo postigli niti jedan konsenzus", kaže nam predsjednica Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva Zrinka Udiljak Bugarinovski.
Zatvaranje knjižnica i gubitak i za struku i za učenike
"Postojećim zakonom mi smo podijeljeni na knjižnice u sastavu i samostalne knjižnice, a oni nam sada uvode mogućnost otvaranja privatnih knjižnica koje su inače neprofitne organizacije. Po sadašnjem sustavu svatko može otvoriti knjižnicu koja se vodi pod onima 'u sustavu' i nema potrebe za nekakvim privatnim. Spominjali su samostanske knjižnice i one privatnih učilišta, ali i one se mogu otvoriti pod onima 'u sustavu'. Onda su se spominjale i neke vjerske knjižnice za što ja nikad u životu nisam čula. Na sreću od toga se odustalo", opisuje nam Udiljak Bugarinovski.
Prema njenim riječima, novi zakon donosi mogućnost i da ustanove zatvore svoje knjižnice pa bi to tako mogle učiniti i škole i fakulteti na koje se danas odnosi čak 80 posto knjižnica u državi. Time bi naravno bez posla ostali i njihovi zaposlenici.
"U svakoj od tih knjižnica radi po jedan čovjek jer nas ionako nema dovoljno, međutim to bi bila tragedija za djecu. Zamislite po tom zakonu bi škola mogla zatvoriti knjižnicu, a djeca koja u njoj gotovo sve pronalaze morala bi ići u neku dislociranu s kojom bi, pak, škola sklopila ugovor. Ja radim u visokoškolskoj ustanovi i u mojoj knjižnici dnevno ima 1200 ulaza, ti bi studenti sad morali u tom slučaju ići u drugu knjižnicu, a ovdje pronalaze sve i stalnu literaturu", opisuje Udiljak Bugarinovski dodnoseći još zanimljiv primjer.
'Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu'
Po novom zakonu u slučaju da se zatvori knjižnica u Imotskom, ondje bi na nekoliko sati rada išao zaposlenik iz splitske knjižnice za što se opet postavlja pitanje cijene. Privatne knjižnice, pak, nemaju definirana pravila, a mogle bi uzimati novac od države. Veliki problem je i omogućavanje da na radna mjesta knjižničara dođe netko tko uopće nije te struke, jer su u novom zakonu izbrisana knjižničarska zvanja i to pod izgovorom da će se "stvari u budućnosti mijenjati".
"Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police! Taj posao obuhvaća obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima, savjetovanje korisnika knjižnice te održavanje edukativnih programa. Pravdajući svoj potez ministrica Obuljen- Koržinek nam je rekla da je danas užas jer se netko tko je doktor znanosti mora obrazovati u knjižničarstvu kako bi bio na mjestu voditelja knjižnice.
Kao da doktor veterine hoće raditi kao pravnik
Pa zamislite, kad je netko doktor veterine može li doći i raditi kao pravnik. Ne, naravno da mora završiti pravni fakultet. Ovim zakonom se pogoduje uhljebljavanju, to je to. A koliko znam isto se sprema arhivima i muzejima", kaže nam Udiljak Bugarinovski. Na naše pitanje znači li to da će prema tom zakonu primjerice veterinar moći biti voditelj knjižnice, Udiljak Bugarinovski odgovara potvrdno.
Strahujući od donošenja Zakona koji je već otišao u saborsku proceduru, knjižničarska zajednica za pomoć se obratila i saborskim odborima i zastupnicima, no tek će se vidjeti hoće li u svojoj nakani uspjeti.
