Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Za Večernjilist komentirao je konačni prijedlog Zakona o obnovi kojeg čeka drugo čitanje u Saboru, ali i druge ključne probleme koje su posljedica razorno potresa koji je u prije gotovo pola godine pogodio Zagreb. Ističe kako još rade na „osiguravanju novog adekvatnog smještaja za sve građane koji trenutačno žive u Studentskom domu „Cvjetno naselje“,
„Istovremeno se bavimo izradom akcijskih planova i definiranjem prioriteta vezanih uz trošenje sredstava iz Fonda solidarnosti namijenjenih sanaciji šteta uzrokovanih potresom, kao i odobrenog zajma Svjetske banke koji ćemo iskoristiti za sanaciju šteta na školama i bolnicama. Naravno, s obzirom na dosta širok resor koji uz prostorno uređenje i graditeljstvo sada obuhvaća i upravljanje državnom imovinom, ima tu još mnogo projekata koji su za sad ipak u drugom planu, ali će i oni vrlo skoro doći na red.“, rekao je u intervjuu.
'Odmah nakon objave Zakona, krećemo s provedbom'
Ističe kako je Zakon o obnovi prioritet ove Vlade no uvažavaju koliko je kompleksan pa su zato išli na dva čitanja. „Odmah nakon izglasavanja i objave u Narodnim novinama krećemo s njegovom provedbom, formiranjem Stručnog savjeta i Fonda za obnovu, a paralelno započinjemo i sa zaprimanjem zahtjeva za obnovu temeljem kojih će ministarstvo izdavati odluke osnovom kojih će građani moći započeti obnovu svojih nekretnina, uz predložene modele sufinanciranja.“ tvrdi ministar, pet mjeseci nakon potresa.
Država subvencionira samo konstrukcijsku obnovu
Pojasnio je i detalje oko financiranja.
"Već smo u prvom čitanju najavili da država ulazi u organizirani konstrukcijski dio obnove sa sufinanciranjem 60% iznosa, dok bi preostalih 40% ravnomjerno trebali podijeliti jedinice lokalne i regionalne samouprave te privatni vlasnici. To se, dakako, odnosi na prvu i za stanovanje nužnu nekretninu. Preostale nekretnine u svom vlasništvu građani će obnavljati uz veću participaciju. Novi važan moment je uvođenje socijalnog kriterija uz pomoć kojeg će se odrediti u kojim će slučajevima država pokriti i ovih 20% iznosa konstrukcijske obnove koje su dužni osigurati sami građani. Međutim, ovdje je još jednom važno napomenuti da su privatni vlasnici ili suvlasnici dužni sami financirati ostatak, odnosno razliku do cjelovite obnove. Država, Grad Zagreb te dvije županije same će u stopostotnom iznosu financirati cjelovitu obnovu zgrada javne namjene čije su oni vlasnici ili osnivači.
Zagrepčane iz Cvjetnog sele u gostel Arena
Odgovarajući kako planiraju zbrinuti ljude koji su ostali bez krova nad glavom, kaže kako rade u tri pravca – jedan je subvencioranje stanarine koje je već krenulo, drugi je smještaj u državnim i gradskim stanovima. „Treće je pronalazak novog privremenog smještaja s više stambenih jedinica, nalik onome u Studentskom domu „Cvjetno naselje“, a koji će zadovoljavati sve potrebne uvjete. Najizglednija opcija za to u ovom trenutku je hostel Arena u Zagrebu, a vjerujem da ćemo idućeg tjedna imati konačno rješenje i za to, pa da možemo započeti s procesom premještaja ljudi u njihov novi privremeni smještaj. Najveći dio sredstava koji će nam biti potreban kako bismo financirali sve navedeno bit će nam dostupan iz već spomenutog Fonda solidarnosti“.
Govoreći o onima kojima su stanovi i kuće oštećeni, ali i dalje nemaju uvjete poput nedostatka grijanja i tople vode zbog urušenog dimnjaka, urušenih zabatih zidova ili liftova, istiće kako je država osigurala sredstva za obnovu.
„Stoga pozivam građane da sami krenu sa sanacijom, a trošak će im se nakon kontrole računa priznavati naknadno. Također, svima koji su već započeli konstrukcijsku obnovu izradom projektne dokumentacije priznavat ćemo trošak unutar maksimalno dozvoljenih cijena projekta, materijala i ugovorenih radova, a nakon tehničko-financijske kontrole i pregleda pripadajućih troškovnika“, zaključuje
