Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u subotu je u povodu sindikalnog prosvjeda protiv mirovinske reforme poručio da građani ne trebaju brinuti jer mirovine reformom neće biti smanjene, već je ona, istaknuo je, pokrenuta upravo radi povećanja mirovina i održivosti mirovinskog sustava.
Prosvjedi su demokratsko pravo i Vlada ih itekako poštuje, ali, htio bih bih apsolutno umiriti naše građane, sadašnje i buduće umirovljenike, Vlada donosi cjelovitu mirovinsku reformu da bude na boljitak hrvatskih građana, upravo u smjeru da mirovine budu veće, rekao je Pavić u izjavi novinarima u Ministarstvu nakon što je u Zagrebu održan prosvjedni skup protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom "Doživi mirovinu i tebe se tiče".
Sadašnjim umirovljenicima ministar je poručio da je isplata mirovina neupitna te će, istaknuo je, mirovine "samo rasti u sljedećih godinu dana”. "U zadnjih dvije godine mandata vlade Andreja Plenkovića mirovine su rasle 6,39 posto i sljedeće godine očekujemo sličan rast”, dodao je.
'Veće mirovine i održivost sustava'
Pavić ističe i ciljeve mirovinske reforme - da su mirovine veće, održivost mirovinskog sustava i da nema diskiminacije bilo koje kategorije građana. "Kada ne bismo išli u ovu reformu, građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali bi 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici”, rekao je.
Umirovljenici s najnižim mirovinama, njih 248 tisuća, naveo je Pavić, uz usklađivanje za koje očekuje da će biti od 2,5 do 3 posto, od 1. srpnja sljedeće godine mogu očekivati i dodatnih 3 posto povećanja mirovina.
'Može i sa 60, ako skupi 41 godinu staža'
Naglašava i da većina građana neće raditi do 67. godine života, već samo oni koji ne mogu ostvariti 41 godinu staža. "Postoji već pravo dugogodišnjeg osiguranika koje kaže da netko tko navrši 41 godinu staža i ima 60 godina može ići u punu mirovinu”, navodi te kao primjer daje medicinske sestre, konobare i građevinske radnike koji svi rano ulaze na tržište rada.
Studenti, koji studiraju do 24 godine te će imati 41 godinu staža u mirovinu će moći ići sa 65 godina, dodaje. "Prema tome, većina građana ići će u mirovinu između 60 i 65 godina, a samo oni koji ne mogu ostvariti 41 godinu staža ići će u mirovinu sa 67 godina”, napominje Pavić.
A onda se okomio na SDP
Osvrnuo se i na, kako je rekao, broj SDP-ovih saborskih zastupnika na prosvjedu, a znakovitim izdvaja i to da sindikati nisu prosvjedovali 2014. godine, kada je SDP-ova vlada donijela zakon kojim je uvedena odredba o odlasku u mirovinu sa 67 godina života.
"Ne znam je li razlog tome jer su se sindikati obojali SDP-ovom bojom ili je razlog što je SDP u totalnom rasulu i nesposoban organizirati svoje aktivnosti, pa su se, eto, prikrpali sindikatima na prosvjed. Nekako mi se čini da je ovo drugo u pitanju, da je SDP u rasulu. Gospodin Bernardić se očito ne snalazi u svojoj ulozi, što se vidi i po rejtingu i po broju ljudi koji ga napuštaju”, ocijenio je.
A Vlada, zaključio je u izjavi nakon koje nije bilo novinarskih pitanja, donosi cjelovitu mirovinsku reformu da bude na boljitak hrvatskih građana, upravo u smjeru da mirovine budu veće i da hrvatski građani ne trebaju brinuti. Prosvjed u Zagrebu organizirale su tri sindikalne središnjice - Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Matice hrvatskih sindikata (MHS).
Kolinda se ne bi htjela nikome zamjeriti
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pak, bila je nešto neodređenija.
Odgovarajući za boravka u Tinjanu na pitanja novinara o prosvjedu i o odlasku u mirovinu sa 67 godina, rekla je da je mirovinska reforma neophodna, međutim smatra da u ovom trenutku "ona nije stvar sama po sebi i ne može se promatrati samo kao jedan silos nego ovisi o puno elemenata, a jedan od elemenata je demografija".
Sindikate, zapravo, muči demografija
"Ministar Pavić je predstavio mirovinsku reformu u mojem Vijeću za gospodarska pitanja, oni su je pozdravili, i prema onome što ističe Ministarstvo, ona bi u jednom dugoročnom razdoblju morala dovesti do stabilnosti mirovinskog sustava," kazala je Grabar Kitarović.
Ono što je brine, rekla je, jesu trendovi u Hrvatskoj koji su, smatra, zapravo povod prosvjedu sindikata i nezadovoljstvu ljudi zbog mirovinske reforme, a to su demografski trendovi, koje prati zdravstvena zaštita, školstvo.
Priznala da nismo Švicarska
"Moramo mijenjati uvjete rada za radnike zato što je Hrvatska nažalost među onim državama u Europi koja zbog demografskih trendova s jedne strane ima starenje stanovništva jer nam mladi odlaze, ali s druge strane smanjuje se i očekivani životni vijek, što znači da nešto ne štima u sustavu zdravstvene zaštite, te da nam je očito potrebno staviti naglasak na prevenciju i zbog toga mislim da je to jedan od glavnih uzroka zašto sindikati prosvjeduju kada je riječ o dobnoj granici," rekla je predsjednica.
Ona bi stimulacije, a ne penalizacije
Prije svega, kazala je, moramo se posvetiti kvalitetnom životu radnika, a drugo pitanje odnosi se na penalizaciju odlaska u prijevremenu mirovinu. "Razumijem primjedbe da često to nije odluka radnika već odluka poslodavca i da su radnici primorani otići u prijevremenu mirovinu i zbog toga penalizacija nije u redu u odnosu na samog radnika. Hrvatska je u dnu Europe kada se govori o postotku razlike između plaće i mirovine, koji je među najnižim u Europi i koji naše umirovljenike stavlja u kategoriju velikog rizika od siromaštva," rekla je hrvatska predsjednica.
Vjeruje da će se pokušati iznaći rješenja koja više idu u smislu stimulacije nego penalizacije. "Znam jako puno umirovljeniika koji bi se vratili na tržište rada. Ova reforma pruža mogućnost do određene mjere, međutim mislim da to treba više liberalizirati i umjesto penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu treba nekako stimulirati što kasniji odlazak u mirovinu odnosno iznaći načine kako to učiniti da ne idemo u drugu krajnost, kao Grčka, koja je nagrađivala radnike koji dolaze na posao na vrijeme," zaključila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
