Izbori za šefa HDZ-a /

Ministar o Karamarku: 'Svatko se ima pravo kandidirati, pitanje je može li netko voditi državu'

Ministar vanjskih poslova Grlić Radman u Berlinu sudjeluje u obilježavanju 30. godišnjice pada Berlinskog zida

9.11.2019.
16:15
VOYO logo

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji u Berlinu sudjeluje u proslavama obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida, rekao je u subotu da se Tomislav Karamarko ima pravo kandidirati na unutarstranačkim izborima, ali je izrazio dvojbu o njegovim liderskim kapacitetima.

"Svatko se ima pravo kandidirati. Ali pitanje je može li netko voditi državu? Koliko ja znam gospodin Karamarko je tu šansu imao i nije ju najbolje iskoristio", zaključio je Grlić Radman odgovarajući na traženje novinara da komentira Karamarkovu najavu o kandidiranju na unutarstranačkim izborima HDZ-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar je ustvrdio kako Hrvatska nikada nije stajala bolje nego za vrijeme vladavine premijera Andreja Plenkovića.

"Andrej Plenković mnogo radi na jačanju rejtinga Hrvatske u inozemstvu, a tu su postignuća i na gospodarskom i socijalnom planu. Ako netko misli da to može bolje...Mislim da ova vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem nema alternativu", zaključio je Radman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grlić Radman u Berlinu

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji u Berlinu sudjeluje u proslavama obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida, rekao je kako je taj događaj pokrenuo demokratske procese u istočnom dijelu Europe koji su doveli i do toga da Hrvatska danas predsjeda Europskom unijom. 

"Rušenje Berlinskog zida, završetak hladnog rata, raspad bipolarnog sustava bili su sve fantastični događaji nakon kojih smo se svi našli u jednom svijetu radosti i veselja jer je svaka država počela graditi demokratski standard života svojih građana, socijalni mir i stabilnost", rekao je Grlić Radman u subotu u Berlinu.

"No Europska unija je puna izazova. Možda i sva ta očekivanja nisu išla u smjeru u kojem smo mi to očekivali, ali eto tko bi rekao nakon pada Berlinskog zida da će Hrvatska postati samostalna i da će jednog dana predsjedati Europskom unijom", primijetio je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Naglasio je kako će Hrvatska i dalje svojim iskustvima pomagati susjedima na putu ka Europskoj uniji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istodobno se osvrnuo i na nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je ustvrdio kako je Bosna i Hercegovina "tempirana bomba na granici s Hrvatskom".

"To je jedna jaka izjava, ali sigurno je da je Bosna i Hercegovina jedan kompleksitet i da nakon što je zaustavljen rat temeljem Daytonskog sporazuma, kojim su priznati jednakopravnost, ravnopravnost i suverenost triju naroda zapravo nije dogodilo puno u tom političkom napretku. Dapače, i na štetu hrvatskog naroda koji sada nema svog predstavnika", rekao je Grlić Radman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ne vjerujem da predsjednik Macron ne bi htio da se pronađe rješenje za probleme u Bosni i Hercegovini", smatra ministar te dodaje kako BiH zaslužuje EU perspektivu, ali i veću pozornost međunarodne zajednice. 

O izjavi predsjednice

Osvrnuo se i na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da se Jugoslavija nalazila s druge strane željezne zavjese, istaknuvši kako je bila u pravu i da je to bila metafora, referirajući se na Winstona Churchilla. 

"To ne treba gledati crno-bijelo. Imali ste NATO i Varšavski pakt. Hrvatska nije bila u Varšavskom paktu, ali to nema veze - bivša država bila je nedemokratska, komunistička i nije bila garant ravnopravnosti svih naroda", kazao je ministar. 

"Vladao je jedan narod koji je imao majorizaciju u svim važnijim stupovima funkcioniranja te države", prema tome, predsjednica je bila u pravu, zaključio je Grlić Radman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Britanski čelnik Churchill 1946. održao je govor u Fultonu u Missouriju u kojem je popularizirao termin željezna zavjesa. 

"Od Stettina na Baltiku do Trsta na Jadranu 'željezna zavjesa' se spustila na kontinent. Iza te linije leže sve prijestolnice starih država središnje i istočne Europe. Varšava, Berlin, Prag, Beč, Budimpešta, Beograd, Bukurešt i Sofija - svi ti poznati gradovi i stanovništva oko njih leže u onom što moram nazvati sovjetskom sferom, te su svi predmet, u nekom obliku, ne samo sovjetskog utjecaja, no u velikom i u nekim slučajevima sve većem utjecaju kontrole iz Moskve", rekao je tada Churchill. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grlić Radman je tijekom poslijepodneva gost na prijemu kojeg organizira njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a navečer će sudjelovati i na središnjoj svečanosti proslave 30. godišnjice pada Berlinskog zida na Brandenburškim vratima gdje će govoriti i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo