Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da smanjivanje poreza nije garancija porasta neto plaća, no kako treba nastojati da se to dogodi, jer je ideja poreznog rasterećenja upravo rast plaća, zaposlenosti i investicija.
Odgovarajući na pitanja novinara ispred zgrade Vlade o najavljenom smanjivanju stopa poreza na dohodak, s 36 na 30 i 24 na 20 posto, Marić je podsjetio da su određene porezne izmjene stajale u izbornom programu HDZ-a, dodavši da stranka iza toga stoji i da će one biti i sastavni dio Vladina programa.
'Nemamo mogućnosti prisile prema poslodavcima'
Najavljuje da će Vlada nastaviti s rasterećenjima, no ne u tijeku ove godine. Kaže da je i do sada bila praksa da velike zakonske izmjene, u smislu poreznog sustava, uvijek stupaju na snagu s početkom kalendarske godine, s obzirom i na proceduru. Marić napominje i da smanjivanje poreza nije garancija da će neto plaće porasti, jer to u konačnici ovisi o poslodavcima, podsjećajući i da nisu svi smanjili cijene kad je snižen PDV.
"Ja ću uvijek činiti sve što je u mojoj ingerenciji, jer nemamo mi tu neke mogućnosti prisile", rekao je Marić, koji očekuje i pomoć medija u stvaranju pritiska da se smanjenje poreza pretoči u povećanje neto plaća.
Bit i ideja poreznog rasterećenja je utjecati na rast zaposlenosti, plaća i investicija, pri čemu se kroz individualno smanjivanje poreza širi porezna baza, kaže Marić, koji dodaje i da značajno više od pola obveznika, njih oko 1,8 milijuna, nije u škarama poreza na dohodak, pa se bilo koja izmjena u segmentu tog poreza njih ne dotiče.
Ove godine dosta veliki manjak u proračunu
Kada je riječ o poreznim izmjenama, Marić kaže da dosadašnje iskustvo pokazuje da je relativno veći pomak u gospodarstvu - kroz investicije, potrošnju i zapošljavanje - ostvaren putem rasterećenja izravnih poreza, poput onih na dohodak i dobit. Također, kaže da postoji svijest da su indirektni porezi, poput PDV-a ili trošarina, dosta visoki i da ih treba smanjivati. Kao i u prošlom mandatu, kaže Marić, sagledat će se što je do sada učinjeno, pri čemu se ne može zanemariti i utjecaj koronavirusa.
Dodaje da je situacija s proračunom na tragu onog što je stavljeno u sam rebalans, no ta "slika nije baš sjajna", pa će tako nakon četiri godine uravnoteženog proračuna u ovoj biti zabilježen dosta veliki manjak, no i kaže da je on već u dobroj mjeri nadomješten aktivnostima financiranja na domaćem i međunarodnom tržištu.
"Stoga je pod kontrolom, no izazovi i dalje predstoje", kaže Marić, koji smatra i da kriza oko koronavirusa ne mora biti samo problem i izazov, već može biti i šansa, da se iz nje izvuku dobre pouke i dobri iskoraci, da se Hrvatska što prije vrati na putanju na kojoj je bila, pa da nakon toga uslijede i jače stope rasta.
