Sindikati su krenuli u kampanju protiv stavke mirovinske reforme kojom se dobna granica za odlazak u mirovinu povisuje sa 65 na 67 godina, a uskoro će početi prikupljati i potpise za raspisivanje referenduma protiv te odluke. Istodobno, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić trudi se uvjeriti javnost da će većina građana i dalje odlaziti u mirovinu sa 60 ili 65 godina, dok će sa 67 godina ići samo oni koji ne uspiju skupiti 41 godinu radnog staža.
Ministar pritom ne spominje, namjerno ili slučajno, da je većini danas gotovo nemoguće skupiti 41 godinu staža, osim ako ne rade tamo gdje su im radna mjesta "zacementirana". Primjerice, u državnoj službi.
Koliko je 40-godišnjaka s 20 godina staža?
Večernji list piše da su u prva dva mjeseca ove godine s 41 godinom radnog staža u mirovinu otišle 1874 osobe, a to su ljdui koji surođeni pedesetih godina prošloga stoljeća. Oni su u prosjeku imali 62 godine života i 42 godine staža. Stoga je logično pitanje za ministra, na koje nije teško naći odgovor, koliko je danas četrdesetogodišnjaka u Hrvatskoj s 20 godina radnog staža.
Ministar Pavić za obranu svoje mirovinske reforme koristi rješenje koje je krajem 2013. godine uveo u sustav njegov prethodnik Mirando Mrsić. Ljude koji su počeli rano raditi Mrsić je tada oslobodio penalizacije, a u pet godina i dva mjeseca, koliko je na snazi odredba o takozvanim dugogodišnjim osiguranicima, tu je mogućnost iskoristilo 28 tisuća radnika. Većinom su to muškarci koji bi morali raditi do 65 godina ako bi htjeli izbjeći umanjenje mirovine koje se primjenjuje za korisnike prijevremene mirovine. Ovako, zbog dugog im je staža država omogućila puni iznos mirovine, dok se sve ostale prijevremene mirovine umanjuju trajno.
Penalizacija od ove godine iznosi 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu – 18 posto za pet godina i s njom se otprilike pokriva trošak koji država ima prema ljudima koji ranije dođu u sustav jer su dulje u mirovini. Mirovina dugogodišnjih osiguranika je znatno iznad državnog prosjeka i iznosi 3560 kuna! Jedno je to od boljih rješenja u mirovinskom sustavu koje je preživjelo zadnju mirovinsku reformu, uz promjenu da od 1. siječnja 2027. godine oslobođenje od penalizacije mogu očekivati ljudi s navršenom 61 godinom života, a ne 60 kao sada, piše Večernji list.
'Ministar Pavić je zalutao u taj resor'
Hrvatska trenutačno ima 805 tisuća umirovljenika korisnika starosne mirovine. Od tog broja u prijevremenoj je mirovini oko 200.000 radnika. Udio dugogodišnjih osiguranika u ukupnom broju starosnih mirovina je mali – samo 3,5 posto, no gledaju li se samo novi umirovljenici njihov se udio povećava. Primjerice, na gotovo 38 tisuća radnika koji su lani otišli u starosnu mirovinu oko 17 posto je dugogodišnjih umirovljenika. U prva dva mjeseca ove godine njihov je udio porastao na 27 posto! Neprekinutu 41 godinu staža uglavnom su mogli imati ljudi koji su se nakon završetka srednje škole zaposlili u javnom sektoru ili nekom zaštićenom državnom sustavu.
"Konzultanti koje angažira Europska komisija stoje 300 eura na sat. Oni za tu cijenu nešto moraju ponuditi, pa su tako spominjali i naš mirovinski sustav, a uopće ga ne razumiju. Ne razumije ga ni ministar Pavić koji je zalutao u taj resor", kazao je bivši ministar Mrsić.
On smatra da je kod mirovinskog sustava jedino trebalo paziti da se spriječi ulazak novih ljudi koji primaju mirovine po posebnim propisima i da se te mirovine približe radničkima.
"Ništa od toga nije napravljeno i mi danas imamo 18 tisuća umirovljenika HVO-a više u Hrvatskoj i 10 tisuća u BiH. To stvara pritisak na mirovinski sustav", ističe Mrsić.
