Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Matice hrvatskih sindikata (MHS) najavili su pokretanje referendumske inicijative "67 je previše". Njome žele promijeniti stroge uvjete za odlazak u mirovinu. Potpisi za raspisivanje referenduma prikupljat će se od 27. travnja do 11. svibnja diljem Hrvatske, a sindikalni čelnici ističu kako bi građani mogli glasovanjem na referendumu izravno ukinuti mirovinsku reformu koju je progurao ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, protiv koje su sindikati još na prosvjedu u listopadu najavili referendum.
Tri puta slomili Vladu
No tu postoji više problema. Za razliku od nekih drugih inicijativa, vrlo je izgledno da će sidnikati skupiti daleko više potpisa nego što potrebno. Svaki put kada su do sada skupljali potporu za referendum: 2011. protiv izmjena dijela Zakona o radu kojim je tadašnja vlast željela ukinuti odredbe o produženoj primjeni odredbi kolektivnog ugovora te skratiti otkazni rok za kolektivne ugovore te protiv outsorcinga i monetizacije autocesta 2014. Ni jednom do referenduma nije došlo samo zato što je vlast odustala od zakona.
No ovoga puta, sidnikate bi mogao Ustavni sud. Referendumsko pitanje glasit će "Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju". U tekstu se navodi osam prijedloga, među ostalima, pravo na mirovinu sa 65 godina života i 15 godina staža, odlazak u prijevremenu mirovinu sa 60 godina života i 35 godina staža, blaže kažnjavanje zbog odlaska u prijevremenu mirovinu.
Isključiuvo parlament određuje proračun
Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, načelno napominje da ako je prijedlog zakona u skladu sa svim formalnim zahtjevima Ustavnog suda te ako se takav referendum održi i prođe, onda predložene izmjene postaju zakonom i dijelom pravnog poretka Republike Hrvatske samim time što su izglasane na referendumu. No postoji problem što bi takvo pitanje imalo očiti utjecaj na državni proračun, koji je pod isključivom nadležnošću parlamenta.
"Državni proračun uključuje i zdravstveno i mirovinsko osiguranje u širem smislu jer država u konačnici mora naći sredstva da bi svi umirovljenici dobivali mirovine u odgovarajućim iznosima. Dakle, ta odluka ima izrazite i jasne financijske posljedice, kakve god one bile. E sad, ovlast donošenja državnog proračuna isključivo je ovlast Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela, a iako ovo nije donošenje samog proračuna, određene financijske posljedice svakako su izvedive.
Ustavni sud je i ranije upozoravao
Upitno je može li se samo tako intervenirati u zakonodavstvo s financijskim posljedicama, i to vrlo ozbiljnim za održivost državnog proračuna u širem smislu. Može li to uopće biti na referendumu? Ustavni sud i ranije je, u slučajevima outsorcinga i monetizacije, govorio o postojanju nadležnosti koje su isključive nadležnosti državnih tijela", rekla prof. Barić za Tportal.
Slično je za Telegram komentirao Viktor Gotovac, docent na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Referendumska inicijativa je legitimna, ali problem su brojke.
'Ona bi referendumom mogli ukinuti i porez'
Realnost je da ni Hrvatska neće moći izbjeći produljenje radnog vijeka”, kaže Gotovac i upozorava da zbog sadašnje dobi odlaska u mirovinu u nekim zanimanjima već imamo značajan deficit radne snage, dok umirovljeni liječnici ili profesori rade u privatnim ustanovama. Gotovac je uvjeren da će, dođe li ovo referendumsko pitanje do Ustavnog suda, palac biti okrenut prema dolje. “Ovo je u krajnjoj liniji pitanje vođenja gospodarske politike, što je u rukama države. Bude li pitanje o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju ustavno, onda ustavan može biti i referendum o ukidanju poreza”, kaže Gotovac.
Slovenci mogu, a mi ne?
Još jednom ističući kako su u sadržajnom smislu, sve proračunske ovlasti su, paradigmatično, parlamentarne ovlasti. prof Barić dodaje i kako je dodatan problem manjkava referendumska regulativa u Hrvatskoj te referendumska praksa koja je u povojima. U konačnici se odnosi samo na praksu Ustavnog suda. Komentirajući uspjele referendume o mirovinskoj reformi u Sloveniji i Švicarskoj, Sanja Barić napominje da "Hrvatska ima šuplju regulaciju, pa te pisane praznine popunjava Ustavni sud". Upravo zato ništa se ne može sa sigurnošću unaprijed znati.
No Vlada bi ga se ipak trebala itekako plašiti
Po njezinoj slobodnoj procjeni, referendumska inicijativa '67 je previše' ima 30 posto šanse da dobije 'zeleno svjetlo' na Ustavnom sudu. "Ali čak i da nema šanse, jedan od velikih razloga za pokretanje bilo kakvih inicijativa je politički pritisak", ističe Barić.
A upravo tako su sindikati uspjeli natjerati vodu na svoj mlin prošla tri puta kada su pokretali inicijativu. Pitanje je hoće li vlast i ovoga puta popustiti, obzirom na to da bi se prebrojavanje potpisa, odluka Ustavnog suda i sve ostalo što prati referendumsku inicijativu moglo odužiti taman toliko da postane glavna tema uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora i onih parlamentarnih iduće godine.
