Najgora politička kriza još od završetka rata zahvatila je Bosnu i Hercegovinu. U očima Zapada glavni je krivac za sadašnju situaciju Milorad Dodik. On, naime, želi da se ovlasti BiH prenesu na Republiku Srpsku, što je korak prema odcjepljenju tog entiteta. Nakon brojnih pritisaka izvana, u Banja Luci su odlučili raspravu o tome odgoditi za prosinac.
Iako su se ondje izvodile i vojne vježbe, Dodik je dao do znanja da "bilo tko u Republici Srpskoj rat kao opciju nije prizivao nije ni u jednom trenutku". No, zato je pozivao na odcjepljenje, odnosno osnivanje vlastite policije, sudova, vojske i tajne službe. Visoki predstavnik za BiH to smatra dramatičnim, dok Bošnjaci prijete oružanim sukobom. Na sve se to Dodik osvrnuo gostujući u RTL-u Danas, pritom naglasivši da "odcjepljenje nije na našem dnevnom redu".
U stanju u Bosni i Hercegovini kroz prizmu ponovnog mogućeg rata pričaju svi svjetski mediji i prstom upiru prije svega u vas. Osjećate li se odgovornim?
Ne. Ja nisam čovjek rata. Imao sam priliku prije u sukobu bivše Jugoslavije, ali nisam. Bavio sam se političkim pitanjima i pokušao sve da učinim da sukobi prestanu što je prije moguće. Danas su se podigli opet i oni koji su raspaljivali taj rat sa strane. Naravno etiketirajući njima korisne mete i to je nešto što je njima apsolutno. Naravno, nije zgodno čovjeku da sluša te priče, ali naravno mene to ne dodiruje, jer ja gledam što je istina, a istina je nešto sasvim drugo.
Bojkotirate rad središnjih državnih tijela, to je činjenica?
Postoji Ustav u Bosni i Hercegovini koji je jasno precizirao što je nadležnost Bosne i Hercegovine, što je nadležnost entiteta. Oni koji su sponzorirali Daytonski sporazum, istog trenutka počeli su ga rušiti. Ovih nekoliko desetljeća od tada, njegovog prisustva, stvorilo je mnogo kršenja Ustava, mnogo problema koji ovdje ne funkcioniraju. U Federaciji, recimo, već tri godine, nakon izbora nove vlasti, veliki problem je između dogovora Bošnjaka i Hrvata oko izbornog procesa, a onda kada RS hoće zaštititi svoje ustavno pravo na nadležnost onda je to postala svjetska vijest broj jedan i pokušaj da se sotonizira RS.
'Milanović dobro poznaje situaciju'
Citirat ću predsjednika Milanovića: "Nemaju oni leba da jedu, mogu se samo kestenima gađati", u kontekstu da nema opasnosti od rata.
I ja isto mislim da nema opasnosti od rata, ali leba imamo da jedemo. Opasnosti od rata nema, ali je vrijeme kestena, naravno, u tom pogledu, vaš predsjednik Milanović je čovjek koji dobro poznaje ovu situaciju. S njime sam se sreo i želim reći da mi je drago da hrvatska država razumije situaciju u BiH sa stajališta potrebe da zaštiti ili da podrži uređenje BiH sastavljeno od dva entiteta, odnosno tri konstutivna naroda. I to je službeni stav hrvatske politike bez obzira radili li se o Vladi ili predsjedniku.
Kako ste doživjeli sastanak koji je održan na Pantovčaku? Bila je malo čudno s obzirom na činjenicu da nije ni bilo najavljeno da ćete doći toga dana.
To je stvar domaćina, ali u svakom slučaju to je bio jedan koristan sastanak. Pričali smo o tome na koji način bi se moglo pomoći. Ja cijenim veoma dobru volju predsjednika Milanovića. Neki dan sam bio u Turskoj i razgovarao s Erdoganom. Ranije sam bio i s predsjednikom Vučićem. Postoji neki takav konsenzus, mada su svi oprezni oko toga, isključivo iz razloga što se treba održati jedan trostruki lateralni sastanak. Znači, gospodin Erdogan, Vučić, Milanović i da pričamo o tome kako bi se moglo nastaviti dalje. Pričao sam i s Erdoganom gotovo na istu temu kao i s Milanovićem i on je isto spreman. Jedini koji ne daje suglasnost za održati tako nešto je Bakir Izetbegović iz nekih svojih kalkulantskih razloga.
'Sada je vrijeme za dobro'
Genocid u Srebrenici znamo da negirate i dalje tvrdite da je to strašan zločin. Je li se vaše mišljenje u međuvremenu promijenilo? Hoćete li kao svi civilizirani ljudi doći do takvog zaključka?
Vi mene hoćete gurnuti u sudski proces, jel da? Pa dobro. U Srebrenici se desio jedan zaista težak zločin, ali gotovo tijekom čitavog tog sukoba gotovo identičan broj stradalih je Bošnjaka i Srba i u tom pogledu je apsolutno nemoguće odvojiti jedno od drugoga. Nisam sudac da o tome govorim, ali imam pravo na politički stav.
Idući tjedna se obilježava 30. obljetnica sjećanja žrtava Vukovara. Jeste li razmišljali da na taj dan odete u Vukovar i poklonite se žrtvama?
Naravno treba poštovati žrtve. Mislim da između Srba i Hrvata dolazi potreba da konačno dođe do razumijevanja i pomirenja. Mi nikada nećemo promijeniti naše povijesti. One su jednako teške. Danima kada jedni i drugi obilježavaju pobjedu, drugi obilježavaju komemoracije i to je nešto što zaista opterećuje odnose. Moramo kao civilizirani ljudi jednom reći da to ostavljamo sudu, i redovnim sudovima i sudovima povijesti, i da se usmjerimo na suradnju. Ja vjerujem u to, pogotovo sada. Mi smo u dodiru. Ne živimo više u istoj državi i nitko ne može naštetiti jedno drugome ili nešto nažao učiniti. Sve što smo mogli loše učiniti jedni drugima već smo to učinili, sada je vrijeme za dobro.
