Predsjednik Zoran Milanović je u subotu zaželio da na izborima u Crnoj Gori, koje je nazvao "festivalom mimikrije", pobijedi proeuropska struja, dok je za pozdrav 'Slava Ukrajini' rekao da se radi o pokliču pod kojim su se borili najveći ubojice Drugog svjetskog rata.
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH danas je u Vrlici sudjelovao na obilježavanju 30. obljetnice obrane Velog vrha, najveće pješačke bitke Domovinskog rata u Cetinskoj krajini te položio vijenac kod spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu dr. Franje Tuđmana.
O izborima u Crnoj Gori: Nadam se da će pobijediti bolji, a ne lošiji
Milanović je nakon toga dao izjavu za medije te komentirao aktualna politička zbivanja, prvo se osvrnuvši na izbore u Crnoj Gori koji je održavaju nedjelju.
Rekao je da "ne voli ni da se oni pačaju u naše poslove tako da: što sami izaberu, to će imati i to je to najpoštenije".
"Znam koliko su prčkali po Hrvatskoj, to i dalje pokušavaju, ja to ne projiciram na druge države. Volio bih da pobijedi racionalna, hajdemo reći proeuropska struja u Crnoj Gori, ali svi se tako predstavljaju. To je jedan festival mimikrije i ja se nadam da će pobijediti bolji, a ne lošiji", rekao je Milanović.
'U svojoj domovini neću trpjeti pozdrav Za dom spremni'
Na pitanje novinara o pokliču 'Slava Ukrajini' rekao je da su se pod tim pokličem "organizirali i borili ljudi, tj. neljudi, prema kojima su ustaše bili kavaliri".
"To su bile bešćutne ubojice i to puno efikasnije od ustaša. (Stepan) Bandera, (Roman) Šuhevič, to su najgori zločinci Drugog svjetskog rata. Masovni ubojice. Šta su izabrali taj pozdrav, šta ne može nekako drugačije", rekao je predsjednik i pritom također istaknuo da u "svojoj domovini" neće trpjeti pozdrav "Za dom spremni" jer je "duboko kontaminiran" i nanosi veliku štetu Hrvatskoj.
Za pozdrav 'Za dom' je podsjetio da se radi o ariji iz Zajčeve opere i da je to "jedan kontekst koji je kasnije duboko kontaminiran".
"Sada sam hrvatski predsjednik i znam koliko nas se discipliniralo, maltretiralo i koliko nam se prigovaralo i upozoravalo, predsjednika Tuđmana prvog, da se ne koristi pozdrav koji je kontaminiran zbog suradnje s nacistima", rekao je Milanović.
'Što nedostaje pozdravu Domovini vjerni?'
"Ista je stvar sa 'Slava Ukrajini'. Što recimo nedostaje hrvatskom pozdravu 'Domovini vjerni'? Meni je to najljepši pozdrav. Imaš deset varijacija koje mogu biti jasne i da ne štete Hrvatskoj", rekao je Milanović.
Smatra da bi i oni koji ne dijele s njim mišljenje o tom pozdravu trebali prvenstveno gledati interes zemlje.
"Možda se netko ne slaže sa mnom, ali idemo gledati interes zemlje, ne se blamirati. Kad mi netko dođe u skupštinu grada, na dodjelu godišnjih nagrada u Zagrebu i iz čistog mira zloupotrijebi domaćinstvo i moju nazočnost i urla 'Sieg Heil, Za dom spremni i 'Slava Ukrajini', onda ja to moram osuditi na najpristojniji mogući način", rekao je Milanović.
"Nemojte to raditi i pozivam i hrvatske političare da to ne govore", dodao je predsjednik i poručio da takve stvari u svojoj domovini ne trpi.
Podsjetio je da je to poklič pod kojim su kasnije tisuća ljudi dobrovoljno regrutirane u SS diviziju u Ukrajini.
"Hrvati čak recimo nikada nisu išli u SS divizije, imali su svoje legionarske, ali ne SS formacije pod njemačkim zapovjedništvom, da ne bi morali ići u ustaše", dodao je šef države.
"Znam da postoje ljudi koji su se borili pod tim pokličom 'Za dom spremni' uz najbolju namjeru, ali hajdemo se dogovoriti da je to štetno za nas, idemo to naprosto gurnuti sa strane", poručio je Milanović.
Istaknuo je da se Hrvatska sama izborila za sve, da joj nitko nije nije pomagao nego su stalno svi imali pametne savjete, da ju nitko nije naoružao i da uopće nije znala smije li krenuti u oslobodilačku operaciju 1995.
"Išlo se po osjećaju (...) Možda će nas disciplinirati i ukoriti, možda neće. A onda slušati takve stvari bez kriterija koji relativiziraju ono što se događalo u Drugom svjetskom ratu, u kojem su ubijeni milijuni ljudi jer su drugačiji: Židovi, Poljaci, Hrvati, Srbi...., to moraš biti politički idiot. Ja takve stvari u svojoj domovini ne trpim", kazao je.
'Nisam ja zvao Putina u Zagreb, već ministar Grlić Radman'
Na pitanje o grafitima koji ga uspoređuju s Putinom rekao je da iza toga stoje vandali koji uništavaju privatnu i javnu imovinu, ali i da ga baš me zanima tko iza njih stoji.
Također je rekao da nije on Vladimira Putina zvao u Zagreb krajem siječnja 2022., već ministar Gordan Grlić Radman i to u njegovo ime, preko ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
"Čovjek se krivo ukrcao na tramvaj i umjesto da se iskrca na Črnomercu odvezao se sve do Moskve i tamo pozvao Putina preko Lavrova da posjeti Hrvatsku", rekao je Milanović i dodao da su tada "ruski tenkovi već bili zagrijani na 70 stupnjeva".
"Ukrajina se borila za svoje mjesto i reputaciju i položaj u svijetu i prije ruske agresije. Prva dama Ukrajine je organizirala nekoliko performansa. To je bila 2021. Jedino je moja žena svaki put bila, preko kamere ili medija, nije bila Plenkovićeva. Nije bilo ni njemačke kancelarke, nego moja žena. Odazvalo se svega 10 do 12 ljudi. Kada sam vidio da je 'đava sriću odnija', onda sam se povukao. To se u jednom trenutku počelo pretvarati u nešto ludo, u tome ne želim sudjelovati", rekao je.
"Sve simpatije za Ukrajinu, dokazane kroz godine, ali o ovome sam govorio godinu i pol dana i više neću. Svi mi imamo dosta njihove krvi na svojim rukama", istaknuo je Milanović.
'U Domovinskom ratu čuvalo se ljude, to treba biti lekcija i danas'
Hrvatsku je obranio mali broj ljudi koji "nisu žalili sebe", rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović na obilježavanju 30. obljetnice obrane Velog vrha, pohvalivši tadašnju strategiju obrane kojom se "čuvalo ljude", a što bi trebala biti lekcija i za hrvatsku politiku danas.
"Našu je zemlju obranio jako mali broj ljudi. Hrvatska se branila dragovoljački, obranili su je oni koji su htjeli, znali i mogli, koji nisu žalili sebe“, rekao je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović u subotu na obilježavanju 30. obljetnice najveće pješačke bitke Domovinskog rata u Cetinskoj krajini - obrane Velog vrha.
Akcija "Veli vrh" na Svilaji najveća je pješačka bitka Domovinskog rata u Cetinskoj krajini. Kada je 8. lipnja 1993. godine počeo žestok napad srpskih snaga na Velom vrhu bilo je 16 Vrličana, poginuo je Petar Varnica, a 11 pripadnika vrličke satnije 126. brigade HV-a je ranjeno. Unatoč žestokom napadu, Veli Vrh je obranjen i time je osigurano daljnje napredovanje HV-a prema Ždanju, iznad sela Štikova i kontrola cijelog Knina
"Ovaj grad na početku niste mogli obraniti jer je neprijatelj bio jači i to treba naglasiti puno puta. Protiv takvog neprijatelja na početku hrvatska obrana gotovo i da nije imala šanse", rekao je Milanović istaknuvši da je tada "trebalo biti pametan, kao i tijekom cijelog rata, sačuvati ljude i izgubiti ih što manje".
Gubitci hrvatske vojske u cijelom ratu i u oslobodilačkim napadnim dijelovima bili su mali što je rezultat pameti i organizacije onih koji su vodili, pa i političkog vrha iz tog vremena, rekao je Milanović. "Čovjeka se čuvalo, nije se išlo suludo i hrlilo tamo gdje su šanse premale i nikakve. I to bi trebala biti lekcija za hrvatsku politiku u cjelini", istaknuo je.
Dodao je da je tada, ali i danas treba biti svoj. "Svjestan sebe, u obrani svoga tvrd i prkosan ako treba, ne izazivati, ne rješavati svjetske probleme tamo gdje te nitko nije zvao, koje ne razumiješ i koje nisi uzrokovao. Biti orijentiran na sebe i gledati svoj posao. Mali narod ako želi biti uspješan i preživjeti, ne može drugačije", istaknuo je Milanović.
Prigodom obilježavanja akcije predsjednik je kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata na Trgu dr. Franje Tuđmana Milanović položio vijenac i zapalio svijeću u spomen na sve poginule hrvatske branitelje.
Predsjednik države odlikovao je 16. domobransku pukovniku Sinj Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu, a priznanje su preuzeli predsjednik Udruge 16. domobranske pukovnije Sinj Branko Kosorčić i ratni zapovjednik te pukovnije Ivan Totić.
Odgovarajući nakon svečanosti na pitanje novinara o uvođenju vojnog roka, Milanović je rekao kako se o toj ozbiljnoj temi treba razgovarati u državi.
"Ali kako da razgovaram kad imam nositelja izvršne vlasti i šefa izvršne vlasti koji se pola godine ne želi sastati u ustavnom formatu Vijeća za nacionalnu sigurnost, što mu je zakonska u ustavna obaveza", rekao je Milanović dodavši da o cijelom pitanju ipak želi čuti mišljenje više ljudi.
