Predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović najavio je u utorak kako će SDP s četiri partnerske stranke uskoro potpisati koalicijski sporazum za predstojeće izbore, a nada će da će sporazumu pristupiti i IDS, kako bi Hrvatsku, istaknuo je, zadržali u pozitivnom, zdravom smjeru i ne dopustili da se vrati u vrijeme mraka.
"Moramo učiniti sve da zadržimo Hrvatsku u pozitivnom, zdravom pravcu kojim je krenula, pravcu rasta, pravcu otvorenosti, pravcu tolerancije, a ne da se vraćamo u vrijeme mraka" istaknuo je Milanović tijekom posjeta Čakovcu i Međimurskoj županiji.
Nije želio komentirati kada će biti izbori, ponovivši kako če se o tome konzulitirati s vladajućom većinom u Saboru. Najavio je skoro potpisivanje koalicijskog sporazuma SDP-a, HNS-a, HSU-a, Laburista i A-HSS-a, te izrazio nadu da će među njima biti i IDS.
"Ako i neće biti, i dalje će IDS-u vrata biti otvorena", kazao je.
'Ne smijemo tu biti sitni i uskogrudni, moramo biti ljudi'
Za prozivke člana Predsjedništva HDZ-a Gordana Jandrokovića da Hrvatska nema strategiju za izbjeglice s Bliskog istoka poručio je kako bi volio da je HDZ imao strategiju vezanu za probleme sa švicarskim frankom, 'a ne da su populistički tapšali ljude po ramenima govoreći kako će sve biti u redu'.
Milanović licemjernim smatra govoriti o hrvatskoj strategiji kada ni EU nema strategiju o izbjeglicama. Izbjegličku krizu ocijenio je akutnom te ustvrdio kako bi 'oni najveći u EU, poput Rima, Pariza, Berlina i Londona, trebali voditi k rješenju, a Hrvatska će onda biti partner'.
"Ne smijemo tu biti sitni i uskogrudni, moramo biti ljudi. Ne možemo kao prije 20 godina primiti pola milijuna ljudi, ali možemo pomoći" rekao je Milanović. Istaknuo je kako se svi trebamo prisjetiti kada su uslijed rata izbegli državljani Hrvatske i BiH, a drugi su im otvorili svoja vrata.
Milanović rješenje izbjegličke krize ne vidi u podizanju ograda i žica, a mađarski primjer ocjenjuje 'liječenjem frustracija', navodeći kako će izbjeglice i dalje dolaziti, pri čemu najveći dio tereta moraju snositi najveće države.
Potpisnicima peticije za uvođenje usklika Za dom spremni kao službenog pozdrava u Oružane snage RH poručio je neka pogledaju što je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, na skupovima kada se osnivao HDZ, govorio o ulozi Hrvata u partizanskom pokretu i što je taj pokret značio za hrvatsko nacionalno biće. Ista poruka, naglasio je, vrijedi i za HDZ, "ali i sve one koji žele vratiti Hrvatsku u mrak", istaknuvši kako nekima u državi očito smeta što stvari u Hrvatskoj idu naprijed i na bolje.
'Hrvatskoj treba finacijska decentralizacija'
Premijer je zajedno s ministrom zdravlja Sinišom Vargom obišao Županijsku bolnicu u Čakovcu, izrazivši zadovoljstvo kako bolnica radi i izlazi iz financijskih problema, a pohvalio je i činjenicu da se čak 80 posto Međimuraca liječi u ovoj bolnici. Zaključio je kako su ovakve bolnice županijske samo na papiru, što se može prevladati na način da se u njima radi sve ono što se može raditi.
Milanović je naglasio kako decentaralizaciju ne vidi kao podjelu na nekoliko regija, već da ovakve ustanove te gradovi i županije imaju i raspolažu s više novaca, ali samim time imaju i više obveza.
(Foto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL)
"Vlada, pa ni u maloj Hrvatskoj, ne smije se baviti svakim CT aparatom ili svakim dijelom opreme, već županije trebaju preuzeti odgovornost za bolnice, ali to se neće moći toliko dugo dok je Hrvatska finanacijski centralizirana", poručio je Milanović.
To je, istaknuo je, pravi problem decentralizacije u Hrvatskoj, dodavši kako se ne želi bilo kome dodvoriti nekim frazama o četiri ili pet regiji.
"Hrvatskoj treba finacijska decentralizacija, ali tijekom izlaska iz krize to je bilo teško postići. To je jedna od prvih stvari o kojima treba razmišljati i aktivno raditi na tome", kazao je Milanović.
Kao dobar primjer istaknuo je izgradnju 30 milijuna kuna vrijedne nove zgrade Doma zdravlja u Čakovcu kojeg u prvoj fazi, vrijednoj 6,3 milijuna kuna, Međimurska županija gradi s 55 posto vlastitih sredstava. Ubuduće se, rekao je, Vladu i ministre neće trebati povlačiti za rukav i pitati ni za izgradnju školskih objekata.
"To je novac koji je tu zarađen, pa ide u Zagreb i onda se opet vraća u Međimurje i sada bi se kao Vladi trebalo pljeskati jer je nešto dala. To je krivi koncept, a pravi koncept treba biti da ovdje ostane što više novaca i što više obveza", naglasio je premijer.
'Želimo jednom za sva vremena riješiti problem kredita u švicarskim francima'
Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio da se već mjesecima radi na novom zakonu o kreditima vezanim uz švicarski franak, kojim će se oni konvertirati u eure i tako 'jednom za sva vremena riješiti problem tih kredita'.
Podsjetio je kako se Vlada već dvije godine hvata u koštac s problemom kredita u 'švicarcima', prvo kroz smanjenje kamatne stope, a onda s fiksiranjem tečaja.
"Doveli smo se neodgovornošću i neradom prethodnih administracija te filozofijom 'lako ćemo' do situacije da je jedan broj hrvatskih građana u jako neugodnoj situaciji", izjavio je Milanović tijekom posjeta Međimurskoj županiji.
Rekao je i kako se tijekom izrade prijedloga zakona vodila briga o brojnim detaljima, poput toga da se oni koji su uzeli kredit u drugoj valuti ne osjećaju zakinuti, kao i da se vagala osobna odgovornost, ali i nenadane okolnosti koje su nastupile zadnjih nekoliko godina. Kazao je kako se moglo ostati na postojećem rješenju zamrzavanja tečaja franka na 6,39 i da se onda prati taj tečaj, pa ako on krene padati da onda Vlada intervenira, ali željelo se omogućiti građanima da se okrenu planovima, budućnosti i rješavanju problema.
"Želimo jednom za sva vremena riješiti problem kredita u švicarskim francima", poručio je Milanović, izjavivši da se ne boji reakcije banaka, koje će nešto izgubiti, ali i dobiti kroz porazne olakšice.
"Vlada vodi Hrvatsku, a ne banke i ako banke neće tu zaraditi, prebacit će sredstva u nešto drugo, poput državnih obveznica", odgovorio je na pitanje novinara o tome kako će na novi zakon reagirati financijski sektor. Poručio je kako se time vodi briga o hrvatskim građanima, a ne da se pokazuju mišići bankama.
Mediji pišu da se priprema zakonski prijedlog o konverziji u euro svih kredita u 'švicarcima', uz otpis dijela glavnice kredita. Procjenjuje se da kredite u 'švicarcima' ima više od 55 tisuća hrvatskih obitelji.
Vladinim prijedlogom, koji bi se, po pisanju medija, trebao naći na jednoj od njezinih idućih sjednica, izjednačio bi se položaj korisnika kredita u švicarskim francima s onim koji imaju stambene kredite u euru.
Kredit u 'švicarcima' konvertirao bi se u eure po kamatnoj stopi koja je na dan dizanja kredita vrijedila za stambene kredite u eurima. Potom bi se izračunala razlika u iznosu između kredita u francima i kredita u eurima, i taj bi se iznos trebao otpisati u dijelu glavnice kredita. Trošak takve konverzije iz franka u euro, prema neslužbenim informacijama, išao bi na teret banaka, a država bi iznos gubitka banaka kompenzirala priznavanjem kroz poreznu olakšicu.
