Uz probleme s radnim vremenom, velik pritisak na liječnike izvršavaju, kako kažu, konfliktni pacijenti koji si sami postavljaju dijagnoze, inzistiraju na najskupljim lijekovima, ili pak traže da im se otvori lažno bolovanje.

"To su ljudi koji žele iz svojih prava kao korisnika zdravstvenog osiguranja izvući maksimalno. Najviše se sukobljavamo s onima koji žele najskuplje lijekove, a ne žele ih platiti. Takve lijekove mi na račun HZZO-a smijemo propisati samo ako na jeftiniji lijek pacijent ima nuspojave, no oni to ne razumiju. Konflikti nastaju i s pacijentima koji traže da im se otvore bolovanja, a nisu bolesni. Takvi su slučajevi česti kod pacijenata kojima prijeti gubitak radnog mjesta pa odlaskom na bolovanje nastoje što duže zadržati neka materijalna prava. Primjerice, imala sam pacijenta koji je zahtijevao da mu se otvori bolovanje u trajanju od dvije-tri godine, jer kroz 30 godina radnog staža nije nikada bio na bolovanju pa sada misli da na takvo što ima pravo!? Naravno, ja takvo što nisam mogla učiniti", ispričala je Glasu Slavonije obiteljska liječnica, dr. Monika Jeđud.

Takvi pacijenti pokušavaju promijeniti liječnika u nadi da će neki drugi udovoljiti njihovim zahtjevima.

Jedno od objašnjenja koje su neki od više od 13 tisuća ljudi koji su u Osijeku u prošloj godini promijenili liječnika dali HZZO-u je bilo "poremećaji međusobnih odnosa", koji onemogućuju daljnje liječenje. Najčešće su to problemi u komunikaciji prouzročeni neosnovanim zahtjevima pacijenata kada su u pitanju metode liječenja, propisivanje lijekova, ili ostvarenje pojedinih prava, primjerice na bolovanje, kažu iz HZZO-a.

http://www.glas-slavonije.hr/228084/3/Mijenjaju-lijecnike-jer-im-ne-zele-propisati-skupe-lijekove-i-lazna-bolovanja