U prihvatnim centrima vlada red i mir, no u samom Šidu (koji broji 15 tisuća stanovnika) mnogi zabrinuto promatraju priljev migranata, s obzirom da je u toj srpskoj općini otkako su oni tamo stopa kriminala porasla za desetak posto, piše Glas Slavonije.
Jedan od tri prihvatna centra u Šidu nalazi se u neposrednoj blizini tamošnjeg željezničkog kolodvora, na zemljištu sa zgradom iz 1919. godine pod spomeničkom zaštitom, oko koje su šatori i kontejneri.
'U ovom je centru trenutačno 466 migranata, od kojih je 361 muškarac te 54 djece u dobi od tek rođene bebe do 12 godina, 50-ak je starijih maloljetnika - između 12 i 18 godina. Sve dobro funkcionira, migranti dolaze u Šid uglavnom iz Beograda, ovdje imaju smještaj i tri obroka dnevno, vodi se računa o namirnicama koje oni ne konzumiraju, o higijeni, stiže zimska odjeća', objasnio je voditelj smjene u tom prihvatnom centru Đuro Si. Kuljanin.
Najviše je ekonomskih migranata i onih koji bježe od rata
Migranti dolaze iz Bangladeša, Maroka, Indije, Etiopije, dok je najveći broj njih s Bliskog istoka, odnosno Afganistana, Sirije, Pakistana... Kuljanin navodi kako se većinom radi o ekonomskim migrantima te onima koji bježe od rata.
Budući da je centar otvorenog tipa, migranti mogu šetati gradom, razgledati dok čekaju put do Mađarske. Neki pokušavaju i ilegalno ući u Hrvatsku, pa se tako skrivaju u vagonima s brašnom.
'Na malom je prostoru puno migranata, iz 15 zemalja, bude nesnošljivosti, no kontroliramo situaciju', rekao je Kuljanin.
Institut za prekomorski razvoj (ODI) također je izvijestio o tajnim putevima kojima se migranti koriste kako bi se domogli Europe.
Uvode se strože kontrole na granici
Stotine tisuća migranata ulazi u Europi slabo poznatim "tajnim" putevima nakon što su neke tranzitne države uvele strože kontrole na granici, objavio je ODI.
Očekuje se da će ove godine sredozemnim rutama doći oko 330.000 migranata, no broj zahtjeva za azilom mogao bi doseći 890.000, navodi ODI, vodeći britanski neovisni institut za međunarodni razvoj i humanitarna pitanja.
Razlika od više od 500.000 "pokazuje da postoji velik broj ljudi o čijem dolasku u Europu znamo malo", upozorava agencija.
"Te izbjeglice i migranti putuju u Europu raznim 'tajnim' kanalima i sredstvima: neki preko kopna skriveni u vozilima, drugi zrakoplovima s krivotvorenim dokumentima ili ostaju nakon isteka vize", navodi.
Samo trećina tih migranata su iz Sirije, a većina dolazi iz zemalja sa srednjim prihodima.
ODI stoga poziva europske vlade da povećaju suradnju i razviju više zakonitih puteva kako bi mogle pratiti i učinkovitije pratiti kretanja izbjeglica i migranata, upozoravajući da su mjere odvraćanja i granične kontrole skupe i uglavnom neučinkovite i da su samo preusmjerile izbjeglice i migrante na alternativne, "tajne" puteve.
Prošle godine preko mora u Europu je stigao 1,1 milijun ljudi, a 1,7 milijuna zatražilo je azil.
