Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
čvrsto povezani s domovinom /

Mesić i Josipović ih nisu posjećivali: Hrvati u Argentini ne zaboravljaju korijene, a 'dali' su i ministra

Posjeta hrvatskog predsjednika Argentini nije bilo od 1994., kada je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman posjetio tu zemlju. Sve do dolaska Kolinde Grabar-Kitarović

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doputovala je u nedjelju u Buenos Aires gdje je susretom s hrvatskom zajednicom počela svoju višednevnu južnoameričku turneju tijekom koje će osim Argentine posjetiti i Čile i Brazil, doznaje se iz Ureda predsjednice.

"Nadam se da će se mnogi od vas i vraćati u Hrvatsku, jer Hrvatskoj je potreban život. Nažalost, Hrvatska umire demografski i moramo učiniti puno toga kako bismo je oživjeli, a ponajviše unijeti duh optimizma, vjere u sebe, u svoj narod, u svoju domovinu, i u svoju budućnost", rekla je Grabar-Kitarović nakon što je sudjelovala na hodočašću hrvatske zajednice u Lujanu i sastala se s franjevcima iz Perua i časnim sestrama iz staračkog doma za Hrvate. Također se u obližnjem mjestu Cortinesu sastala s dijelom hrvatske zajednice koja tamo živi.

Posjeta hrvatskog predsjednika Argentini nije bilo od 1994., kada je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman posjetio tu zemlju. Njegovi nasljednici na Pantovčaku, Stjepan Mesić i Ivo Josipović nisu odlazili u tu zemlju.

Brojčano stanje Hrvata u Argentini 

Nije moguće u potpunosti točno odrediti  koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250 000 pripadnika te zajednice.

POGLEDAJTE JOŠ:

>> Predsjednica Grabar-Kitarović započela posjet Argentini i poručila: 'Hrvatska umire demografski'

Status Hrvata u Argentini   Hrvati koji imaju argentinsko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Argentine. Ne postoji vremensko ograničenje boravka u Argentini za dobivanje državljanstva. Što znači da prilikom dolaska u Argentinu može se podnijeti zahtjev za primitak u argentinsko državljanstvo. Argentina dozvoljava dvojno državljanstvo.

Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Važno je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim zemljama Latinske Amerike, i postoji još vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu. Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli  razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice glede čega su, bilo kao pojedinci bilo kao zajednica, dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.

Hrvatske udruge i katoličke misije   Aktivna su brojna amaterska kulturno-umjetnička društva kako u Buenos Airesu, tako i u ostalim gradovima. Posebno su brojne folklorne grupe. Najveći broj hrvatskih klubova nalazi se na području Buenos Airesa, a djeluju također u još 23 argentinska grada. U Buenos Airesu nalazi se sjedište Duhovnog ravnateljstva hrvatske katoličke zajednice u Argentini.Danas status središta kulturnih događanja i dalje ima katoličko središte “Sv. Leopold Mandić” i “Sv. Nikola Tavelić” u Buenos Airesu. U Buenos Airesu  i okolici djeluje već preko 30 godina „Hrvatski Caritas Kardinal Stepinac“, dobrotvorno društvo koje pomaže useljenike i njihove potomke koji su siromašni ili su ostali sami.   Hrvatska nastava   Hrvatsku nastavu za oko 110 učenika, djecu trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika, u Buenos Airesu izvodi jedna učiteljica na dva nastavna mjesta i to pri Centro Juvenil Argentino-Croata i Circulo Croata koje su u nadležnosti MZOŠ RH. Pri katoličkim centrima sv. Leopold Mandić i sv. Nikola Tavelić kao i u gradu Rosariu i Cordobi djeluju dopunske škole hrvatskog jezika. Učenje hrvatskog jezika organizira se povremeno i u hrvatskim klubovima u Buenos Airesu.

Izdavaštvo i mediji   Što se tiče izdavačke djelatnosti, Hrvati su odmah po dolasku u ovu zemlju razvili dosta veliku izdavačku djelatnost koja se tijekom vremena polako počela smanjivati najviše zbog činjenice da je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća prestalo značajnije useljavanje Hrvata u ovu zemlju. Tim više vrijedno je istaknuti izlaženje časopisa „Studia Croatica“ koji neprekidno preko četiri desetljeća izlazi u Buenos Airesu i koji primaju brojne kulturne institucije u cijelom svijetu. „Studia Croatica“ danas ima najveći hrvatski web site na španjolskom jeziku. Povremeno u Boenos Airesu u manjim nakladama izlaze i časopisi „Tjednik“  i „El Croata Errante“. Postoji i radio emisija na hrvatskom i španjolskom jeziku koja se svake nedjelje emitira iz studija u Buenos Airesu.

Hrvati iz Argentine 'dali' i ministra

Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova u Vladi RH, diplomat, političar i zastupnik u Europskom parlamentu rođen je u Buenos Airesu u Argentini. Živio je u četvrti Flores koju uglavnom nastanjuje srednji stalež. Zanimljivo je da je i papa Franjo iz iste četvrti. U Hrvatsku, Stier je prvi put došao 1990. godine u sklopu programa Hrvatske matice iseljenika, a drugi put dolazi tri tjedna prije pada Vukovara kao novinar argentinskog lista El Cronista i Radio America. U Argentinu se vraća u veljači 1992. godine, gdje je diplomirao politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu, te kasnije i novinarstvo.Stier se u Hrvatsku ponovno vratio 1996. godine na poziv Ministarstva vanjskih poslova, nakon čega je radio u hrvatskim veleposlanstvima u Washingtonu i Bruxellesu, a do 2009. godine bio je savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku. Nakon toga, obnašao je razne dužnosti. U HDZ-u obnaša dužnost političkog tajnika te stranke.

U članku su korišteni podaci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike