Prva točka dnevnog reda bila je provedba porezne reforme koja za cilj ima gospodarski rast i zapošljavanje, rast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, poticaj obrtništvu i poduzetništvu, te poljoprivrednicima, kao i poticanje demografske obnove... 'Predloženim izmjenama poreza na dohodak nitko ne gubi, a za 1,8 milijuna naših građana pada porezne opterećenje. Onima kojima se ništa ne mijenja po pitanju dohotka, smanjit će se davanja za struju, odvoz otpada', rekao je Plenković na početku sjednice.
Paket od 15 zakona
Premijer je naglasio da su u provođenju ove porezne reforme u koju su svoje znanje utkali brojni stručnjaci u Hrvatskoj, uz rasterećenje poduzetnika i građana kroz snižavanje poreznih stopa, vodili računa i o održivosti javnih financija i održivosti financiranja funkcija lokalne samouprave, ali i o ostvarivanju ključnog makroekonomskog cilja, a to je deficit opće države u 2017. godini na razini dva posto BDP-a.
'Zadržavamo opću stopu PDV-a, ali i najnižu za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige', dodao je Plenković.
Pojednostavljenjem i izmjenama u sustavu poreza na dobit, dodaje Plenković, najznačajnija promjena je smanjenje opće porezne stope sa 20 na 18 posto, a za male i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto.
Ističe i da predloženim izmjenama poreza na dohodak "nitko ne gubi", a za 1,8 milijuna građana pada porezno opterećenje.
"Za građane koji već danas nisu u poreznim škarama i kojima zbog toga ne možemo dići raspoloživi dohodak izmjenama poreza na dohodak, predvidjeli smo korekcije u sustavu PDV-a, posebno kroz redefiniranje sniženih stopa na isporuku električne energije i odvoz otpada", naveo je premijer.
Ugostiteljstvo ipak ide na 25 posto
Riječ je preuzeo ministar Zdravko Marić koji je pojasnio promjene koje donosi ova reforma. U sustavu PDV-a se događaju sljedeće promjene - od 2017. godine snižena stopa PDV-a od 13 posto primjenjivat će se na dječje sjedalice, isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, isporuke urni i lijesova, sadnica, sjemenja, pesticida, stočne hrane, ali zato se više neće primjenjivati na ugostiteljstvo i bijeli šećer, koji idu s 13 na 25 posto.
Na 18 posto se smanjuje opća stopa za turizam, dok za sve porezne obveznike koji zarađuju do tri milijuna kuna godišnje opća stopa ide na 12 posto.
Neoporezivi dio dohotka ide na 3800 kuna
Povećanjem neoporezivog dijela dohotka na 3800 kuna velik broj građana se izuzima iz sustava poreza na dohodak.'1,8 milijuna ljudi će imati umanjenje porezne obveze, što znači da 1,5 milijuna građana neće biti u škarama poreza na dohodak', zaključio je ministar Marić.
Stopa poreza na promet nekretninama spušta se s pet na četiri posto, ali se ukida olakšica na kupnju prve nekretnine. Ukida se obveza prijave poreza na nekretnine, koji se rješava po službenoj dužnosti. Prihod u cijelosti ide lokalnoj samoupravi.
Porez na nekretnine umjesto komunalne naknade
Uvodi se kriterij stanja i dobi kod procjene vrijednosti nekretnina. Riječ je o porezu koji će se naplaćivati umjesto komunalne naknade, više će plaćati oni koji imaju novije nekretnine u boljem stanju.
Uvodi se jedinstveni rok porezne zastare od šest godina, a bagatelni prekršaji, pogotovo u ugostiteljstvu, neće voditi pečatiranju i zatvaranju lokala, kao što smo do sada tome svjedočili.
Još jedna novina koju ova reforma donosi jest porez na motorna vozila koji će se određivati prilikom registracije, čime se pojednostavljuje cijeli postupak.
'Mislim da smo pokazali visoku razinu socijalne osjetljivosti, a vidim i da su svi ministri zadovoljni s ovim prijedlogom', zaključio je premijer Plenković nakon predstavljanja ove reforme.
Što je sve u paketu zakona?
Vlada je tako, usvojivši paket porezne reforme, u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dobit, Zakona o doprinosima te Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o poreznom savjetništvu, Zakona o trošarinama, Zakona o posebnom porezu na motorna vozila te Zakona o carinskoj službi, kao i prijedloge Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na promet nekretnina, Zakona o lokalnim porezima, Zakona o Poreznoj upravi, izmjene i dopune Općeg poreznog zakona, Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, Zakona o upravnim pristojbama.
Povjerenstvo za optužene u BiH
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i prijedlog odluke o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti u vezi s procesuiranjem ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Zadaća tog povjerenstva bit će bolja koordinacija svih nadležnih resora za pomoć osobama protiv kojih se u BiH vode kazneni postupci po zapovjednoj odgovornosti u vezi s ratnim zločinima uz korištenje kvalifikacije o udruženom zločinačkom pothvatu.
'Odlučili smo napraviti institucionalni korak kako bismo pružili pomoć našim državljanima u BiH', rekao je premijer Plenković.
Na čelu Povjerenstva bit će ministar branitelja Tomo Medved.
NATO i Crna Gora
Vlada je usvojila i zakon o potvrđivanju protokola za pristupanje Crne Gore NATO-u i uputila ga u Sabor na odlučivanje po hitnom postupku.
Crna Gora je prošle godine pozvana u članstvo NATO-a, a protokol o pristupanju u procesu je ratifikacije u državama članicama.
Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da Hrvatska snažno podržava širenje NATO-a i pristup Crne Gore jer će to osnažiti sigurnost i stabilnost europskog jugoistoka, a to jača i sigurnost Hrvatske.
