Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je u četvrtak da su Smjernice za izradu proračuna realan plan, a da će do predstavljanja proračuna 10. ožujka biti poznate i sve reforme koje bi on trebao uključivati.
"Gospodarski rast od 2 posto je realan plan. Sutra ćemo imati sastanak s potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom i vrlo nam je bitno da mu mi, kao nova Vlada, predstavimo realan plan. Najlakše je napuhnuti brojeve, a da EK kaže da to nema logike", izjavio je Orešković na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, na kojoj su usvojene Smjernice za izradu državnog proračuna za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. godinu.
Prognoza EK je bila da će hrvatski deficit ove godine biti 3,9 posto, što bi bio najveći deficit u Europi, podsjetio je Orešković, dodavši da je Smjernicama predloženo da on iznosi 3 posto BDP-a, što je vrlo ambiciozan, ali realan plan.
"Dakle, rastemo, deficit smo smanjili i bavit ćemo se s dugom", rekao je Orešković.
Kazao je i da je Smjernicama apsorbirano oko 2,5 milijarde kuna rashoda, čime je optimiziran cijeli sustav, dodajući da će o kojim se sve reformama radi biti poznato do predstavljanja proračuna, 10. ožujka.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da se tim uštedama nisu dirale mirovine, za koje je predviđen i viši iznos, kao niti plaće, jer Smjernice predviđaju povećanje od 0,5 posto za minuli rad.
"To znači da se štedjelo na svemu ostalom, u prvom redu na materijalnim rashodima, dijelu subvencija i ostalim rashodima. To je napravljeno temeljitim skeniranjem cijelog proračuna, po aktivnostima, po programima", rekao je Marić.
Upitan nije li ovaj "kostur proračuna" isti kao i raniji proračuni, ministar financija je istaknuo da struktura proračuna neće biti ista, o čemu govori i sam podatak da se u ovogodišnjem proračunu moralo planirati 2,5 milijarde kuna više rashoda, za koliko je bilo potrebno naći najmanje toliko ušteda, Pritom je istaknuo kako je za ovogodišnji proračun izuzetno važan očekivani doprinos od EU fondova, s obzirom da se u ovoj godini očekuje da će vrijednost projekata koji će se sufinancirati europskim novcem biti između 900 milijuna i milijardu kuna.
Na upit što će biti s mogućim rastom rashoda za plaće u javnom sektoru za 1,8 milijardi kuna na ime 6-postotnog povećanja plaća uslijed rasta BDP-a dva kvartala zaredom za 2 posto, Marić je odgovorio da je na jučerašnjim sastancima s predstavnicima sindikata otvoren dijalog na tu temu, da im je predstavljeno Vladino viđenje reforme javnog sektora i njezina politika plaća te da je siguran da će ih sindikati podržati u dijalogu idućih tjedana.
Marić je još jednom ponovio i da 100 milijuna kuna osiguranih za isplatu poticaja za novorođenčad nema veze sa sredstvima za aktivne mjere zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Vlada, naime, u Smjernicama planira sredstva za novu mjeru populacijske politike u visini od 7.600 kuna za novorođeno dijete.
Dodao je i da se proračunska stavka za zapošljavanje neće smanjivati, već će i rasti, ali da je novitet značajna EU komponenta u tim sredstvima. Početak isplata poticaja za novorođenčad, pak, najavio je po donošenju zakona o tome.
Osvrnuo se i na jučerašnju izjavu šefa Misije MMF-a
Khaleda Sakra nakon završetka posjeta Zagrebu,
ocijenivši da je njegova izjava bila "ohrabrujuća i da vrlo
realno sagledava sve izazove", dodavši da je reakcija Misije na
predstavljeni proračunski okvir bila "vrlo pozitivna".
U jučerašnjoj izjavi Sakr je istaknuo kako ohrabruje poboljšanje
makroekonomskih pokazatelja započeto krajem 2014. i opsežan
program politika nove Vlade te da će brza provedba strukturnih
reforma biti ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti
te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika.
