Ako cijene goriva nastave rasti i nakon 30 dana, doći će do malo pravednije raspodjele odgovornosti koja je sada prije svega na distributerima. Izjavio je to ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ne otkrivajući na što se pravednija raspodjela odnosi.
Donošenje Vladine uredbe o gorivu, poručio je Ćorić, zaustavilo je podizanje cijene na 30 dana, čime se poduzetništvu i građanima željelo omogućiti da "dođu do daha".
Istodobno, visoke cijene goriva ne pogađaju samo Hrvatsku - u Njemačkoj cijene rastu kao nikad u posljednja tri desetljeća. Uz gorivo, osjetno su skuplji grijanje i hrana. Slično je i u Češkoj gdje je vlada na odlasku privremeno obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin kako bi građanima olakšala teret velikih računa. Nove poraste cijena u studiju RTL-a Danas komentirao je ministar financija Zdravko Marić.
Ministre, što kažete na ovaj potez u Češkoj, razmišlja li Vlada o nečemu sličnom da pomogne građanima?
Mi nismo vlada na odlasku. Podsjetit ću da smo mi na početku svog mandata, između ostaloga, u okviru prvoga kruga poreznih reforma već snizili stopu PDV-a na električnu energiju odnosno na isporuku pojedinih komunalija.
PDV se u Hrvatskoj obračunava 13 posto na isporuku struje, zašto onda ne smanjite PDV na 13 posto i za isporuku plina?
Tema je bila i još onda aktualna, u ovom trenutku ne mogu ništa konkretno reći da jesmo ili nismo. Dakle, mi imamo svoje određene prioritete u poreznom sustavu u godinama koje slijede pa ćemo vidjeti.
Razmišlja li se o tome?
Uvijek se o svemu razmišlja. Ne bih sada špekulirao zato što se tiče porezne politike za iduću godinu. Nismo imali u planu ništa mijenjati no međutim naravno pratimo što se događa na tržištu, kakve su reperkusije globalnih kretanja na domaće stanovništvo, na naše sugrađane pa sukladno tome uvijek ćemo imati spremne određene odgovore.
Ministar Ćorić danas kaže da se stanje oko cijena goriva prati, da je moguća pravednija raspodjela – hoćete li rezati trošarine na gorivo pa da država snosi dio tereta?
Država snosi teret i u ovoj zadnjoj mjeri, negdje četvrtinu ukupnog iznosa, ali i nemojmo zaboraviti i da država snosi teret već malo dulje vremena i za privatni sektor, a tako i za sve nas skupa. U konačnici država, tj. Vlada, upravlja novcem poreznih obveznika. Nastoji to činiti najbolje moguće, odnosno najracionalnije, najodgovornije prema svakome od nas koji uplaćuje u državni proračun. Vi sami znate koliko se država u proteklih godinu i pol dana po pitanju covida i po pitanju borbe protiv pandemije zapravo, ja bih rekao, upregnula sve svoje resurse pa tako i financijska sredstva i poreze. Koji će biti daljnji koraci, kao i kod prethodne teme sam rekao, pratit ćemo kako se razvija situacija. Ovisno o razvoju i potrebi, naravno da ćemo reagirati.
Znači sve je moguće, ali ništa još konkretno?
Između ostaloga dana. Ja mislim da moramo biti, s naše strane, vrlo vrlo odgovorni. Vidite i sami od predsjednika Vlade, kolege Ćorića i mene koji naviše o ovoj temi komuniciramo. Mislim da trebamo slati jasne i nedvosmislene poruke, ali isto tako sva očekivanja držati u realnim okvirima.
Zašto nismo tzv. plivajuće trošarine uveli sada nego ste išli baš Vladinom uredbom i sada se žale trgovci da se išli njima na teret?
Država proteklih pet godina nije uopće trošarine dirala. Zadnji puta trošarine su mijenjane 2015. godine, podignute tada za nekakvih dvadesetak lipa, ali ova Vlada niti jednom nije mijenjala trošarine. Cijena goriva, odnosno nafte kretala se zaista u visokom rasponu. Plivajuće trošarine zemlje koje su uvodile, koliko ja znam i koliko sam pratio, su odustale od toga.
U fokusu javnosti proteklih nekoliko dana su kamate na kredite, a nakon izjave guvernera Vujčića da bi rate mogle rasti i 20 posto. I vi ste govorili već da razdoblju povijesno niskih kamatnih stopa dolazi kraj – ok što može učiniti Vlada da ublaži eventualni udar, što treba učiniti HNB?
Proteklih godina svejtkse globane banke su toliko otisnule novca, povećale toliko ponudu novca, da je njena cijena novca toliko pala da je zašla u negativnu sferu. Da li ona može tamo vječno ostati - ne. Odgovor je ne. U nekom trenutku će doći do povećanja referntnih kamatnih stop, kada, u kojem roku i kojom dinamikom teško je reći. Prije tri godine smo imali slično pitanje gdje su počele dolaziti najave na globalnoj razini da će doći do referentnih kamatnih stopa. Evo danas još uvijek praktički nisu.
Što mi možemo učiniti? Morat ću se referirati na prošlo vrijeme 2015. država je platila 12 milijardi kamata iz proračuna. Prošlu godinu, čak i onu kriznu, sedam i pol, dakle 4 i pol miljarde kuna manje kako tereta državnih financija, odnosno poreznih obveznika, tako posredno i neopsredno poduzetnika, a tako i građana. To su koraci gdje država treba ako i bude dolazilo do povećanja referentnih kamatnih stopa utejcati na onaj dio koji možete, a to je dodatno smanjivati premiju rizika. Puno puta sma čuo od nekih naših analitičara kao je država smao i isključivo iskoristila balgodati financijskih tržišta i niskih kamata. Dijelom točno.
S druge strane je referntna kamatna stopa niska, ali premija rizika na Hrvatsku je s neka 3 postotna boda pala na ispod jedan.
Rekli ste i da građanima treba dati potpune informacije – je li guverner dao potpunu informaciju?
Najbolje da njega pitate. Moj je stav da oko takvih stvari kada imate nešto konkretno za reći sa sigurnošću, onda idemo u javnu obajvu. Mislim da i sam guverner pojasnio da su to nekakvi crni scenariji do kojih kada bi eventualno došlo bile bi reprekusije. Mislim da u ovim današnjim okolnostima kojim smo izloženi.
Je li bespotrebno stvorio paniku?
Mislim da oko takve komunikacije trebamo biti vrlo oprezni u najmanju ruku. Mislim što se nas tiče koji smo u javnom prostoru naše izjave moraju biti vrlo nedvosmislene i jasne da se izmešu ostaloga ne stvara panika. Tako da i na ovaj način želim doprinjeti da građane primirimo.
Još jedna tema zbog koje se javnost uznemirila bili su prešutni minusi koje u Hrvatskoj ima više od 800 tisuća građana. Ima li novosti po tom pitanju, je li se došlo do nekog rješenja?
Ja se nadam da ćemo uskoro doći do tog riješenja. Nakon sastanka, predsjednik Vlade je zadužio mene da zajedno s HNB-om komuniciram dalje. Što se tiče mjera, naš je nedvosmisleni stav. Kao što je eksploziju tih prešutnih minusa preuzločila nezakonska podzakonskog akta HNB-a, obzirom da je njihovo tumačenje bilo da je to bila uskladba s europskom direktivom, i tada je došlo do povećanja prešutnijh minusa i činjenice da danas je praktički prešutno prekoračenje dominantan i jednini proizvod dozvoljenog prekoračenja niti nema da istim tim mehnizmom idemo korak nazad. Treba promijneiti tu odluku i prilagodiniti ju tako i okviru zakona o HNB-a.
U Hrvatskoj su prešutni minusi ne dominantan nego jednini
proizvod. Mi trbamo učiniti ono što će banke prema svojim
klijentima vratiti u dopušteno prekoračenje. Moramo voditi brigu
o tome da ne dođe do smanjivanja prekoračenja. Nekim našim
sugrađanima je živo s minusima sastvni dio svakodnevnice. To se
onda treba dogoditi u nekom razumnom roku. Pratit ćemo razvoj
situacije. Mi smo ovkao i onako planirali mijenjati Zakon o
potrošačkom kreditiranju.
