Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je u intervjuu za Mediaservis najavio da će u četvrtak biti predstavljen "kratki tehnički rebalans proračuna za 2016." vezan uz preustroj Vlade, a idući tjedan makroekonomske projekcije i prihodna strana proračuna za 2017. godinu.
Odgovarajući na upit novinarke, Marić je izjavio da proračunski prihodi za 2017. još nisu u potpunosti sačinjeni, a ovisit će, između ostalog, o dva ključna elementa - makroekonomskim projekcijama za iduću godinu i poreznoj reformi.
"Sve su to spojene posude, sve to utječe jedno na drugo i to ćemo finalizirati do kraja tjedna. U nekakvom terminskom okviru, ovaj četvrtak možete očekivati kratki tehnički rebalans proračuna za 2016., koji se tiče isključivo samo preustroja Vlade. Preraspodjele između ministarstva će biti unutar okvira i neće doći do probijanja rashodne strane proračuna. To vrlo jasno", rekao je Marić.
Za idući tjedan najavio je skraćenu verziju smjernica ekonomske i fiskalne politike, u kojima će prezentirati makroekonomske projekcije, prihodnu stranu proračuna i limite koje šalje ministarstvima, odnosno tijelima državne uprave i proračunskim korisnicima.
"Tjedni koji slijede će biti uklapanje u odnosu na te limite, puno bilateralnih razgovora s ministrima. To su oni 'zanimljivi razgovori'", izjavio je između ostalog ministar Marić.
Istaknuo je da će biti ključna kontrola rashoda državnog proračuna. "Smatra da je problem hrvatskih javnih financija prije svega na rashodnoj strani proračuna, potom prihodna strana proračuna, stimulativna, kroz poticanje gospodarstva kroz rasterećenje građana, a sa druge strane sav višak prihoda u smanjenje deficita i smanjenje javnog duga. To će biti ideja, namjera, ideja i temelj za rad na proračunu iduće godine", naglasio je ministar financija.
"Postoje određene kategorije rashoda, poglavito stavke za umirovljenike, gdje ćemo predvidjeti dvije indeksacije za iduću godinu, što automatski znači povećanje te rashodne strane, potom naša participacija u smislu sufinanciranja EU fondova, ali na ostalim kategorijama ćemo pokušati tražiti određene uštede, racionalizacije kako ipak ta rashodna strana ne bi, kao prethodnih godina, ja bih rekao eksplodirala, i onda u konačnici stvorila povratne negativne efekte", kazao je Marić te ponovio kako je sigurno da će ciljani deficit biti najviše na razini 2 posto BDP-a.
Ne povećaju li se plaće dužnosnicima ušteda tri-četiri milijuna kuna godišnje
Odgovarajući na pitanja o poreznoj reformi i objašnjavajući zašto smatra populističkim najavljeni amandman Mosta odnosno izmjene zakona kako se ne bi povećavale plaće dužnosnika, ministar Marić je rekao kako je jedan od ključnih problema državne uprave, između ostaloga, postojanje u isto vrijeme manjkova i viškova ljudi.
"Imate manjak dobrih ljudi i u isto vrijeme, reći ću, višak ne baš dobrih ljudi. I to je odgovornost onih koji upravljaju, dakle ministara, Vlade, da naprave jednu kvalitetnu reformu državne uprave. Ali postoji čitav niz segmenata i drugih elemenata u kojima treba napraviti zaista jake strukturne iskorake", kazao je ministar financija.
Procijenio je kako bi uštede na plaćama državnih dužnosnika, kada ne bi rasle, bile oko 3-4 milijuna kuna na godišnjoj razini.
"Naravno da će netko reći - nije malo i slično ali ja opet postavljam pitanje: usporedimo da li je netko na tržištu od postojećih državnih dužnosnika, i koji udio njih, bilo da se radi o ministrima, bilo da se radi o saborskim zastupnicima, tu plaću može na tržištu zaraditi", kazao je.
U vezi poreznog Uskoka ponovio je, između ostaloga da "nitko nije nikada razmišljao o nekom ukidanju".
"Kad pričamo o poreznom Uskoku važna je i njegova povezanost s ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva financija - tu vam mogu garantirati da će biti jako dobro povezano i sa carinskom upravom, financijskim inspektoratom, Uredom za sprječavanje pranja novca ali i s drugim institucijama unutar državne uprave tzv. tijelima kaznenog progona", izjavio je.
Odgovarajući na upit o kritikama SDP-ovca Siniše Hajdaša Dončića koji u ukidanju poreznog Uskoka kao samostalne službe "vidi i nešto puno dublje - da je ostao dužan nekome u kampanji, da se radi o sprezi krupnog kapitala i HDZ-a", Marić je ustvrdio kako nikome ništa ne duguje niti mora nešto vratiti.
"To je njegovo pravo. Mislim da je to dosta nizak udarac, ali ja ga primam kao i svaki drugi udarac u ovoj političkoj areni. Nikome nisam dužan, nikome ne dugujem nikakve usluge niti moram nešto vratiti. Ja osobno - za druge to ne mogu govoriti, ali mogu govoriti u svoje ime. Ovaj prijedlog nema nikakve veze s onim o čemu uvaženi saborski zastupnik govori i to ću mu sutra u saborskoj raspravi reći i argumentirati", poručio je Marić.
Na upit novinarke da komentira kritike oporbe zbog predloženog otpisivanja loših plasmana bankama, poručio je da se tim prijedlogom daje jedno sustavno rješenje, "bez obzira što iz SDP-a stižu kritike da se nekome pogoduje".
"Podsjetit ću ja njih sutra u Saboru na njihova slična rješenja, iako me svi dobro poznaju i znaju da nisam osoba koja gleda u prošlost nego samo isključivo u budućnost. Ipak moramo zbog javnosti shvatiti da ovo nije mjera koja je isključivo usmjerena prema bankama, odnosno kreditnim institucijama, nego i dužnicima. Jer ja se više brinem za ovog drugog gospodina kojeg ste spomenuli, koji je dignuo kredit za svoje stambeno pitanje. Doduše u tim nenaplativim kreditima veći je udio naših poduzetnika u odnosu na građane", istaknuo je Marić.
