Ministar financija Zdravko Marić, suočen izazovom kako sačuvati fiskalnu stabilnost kada se očekuje pad BDP-a veći od 9 posto, uvjeren je da situacija pod kontrolom. U razgovoru za Jutarnji list otkrio je da će reformski prioriteti nove Vlade Andreja Plenkovića biti reforma uprave i reforma zdravstva u kojem je, kako kaže, financijsko stanje neodrživo. Za zadnji vikend srpnja ministar Marić najavio je prvi sistemski otpis poreznih dugova.
Marić tvrdi da je sustav zdravstva tijekom pandemije koronavirusa pokazalo brojne prednosti, ali se gomilaju financijski problemi. Trenutačni ukupni dug za lijekove narastao je na više od 10 milijardi kuna. Prioritet Vlade je i reforma javne uprave, a Marić kaže da su kao vrlo važnu prepoznali problematiku sustava plaća, ali i cjelokupno funkcioniranje javne uprave.
"Vrlo je važno što mi dobivamo za usluge javne uprave. Isporučujemo li kvalitetu usluge koju bismo trebali… Tijekom kampanje iskristalizirala se i potreba općenito za učinkovitijom državom. To se odnosi na poduzeća u državnom vlasništvu i lokalnu upravu”, istaknuo je ministar.
Održavanje ekonomskih aktivnosti
Iako su zdravstvo i javna uprava reformski prioriteti, Marić naglašava da u transformaciji neće zanemariti ni jedan segment društvenog života. Istaknuo je da od početka krize s koronavirusom “ključna varijabla nije bila dug nego održavanje ekonomskih aktivnosti”. No, upozorava da nema te zemlje na svijetu koja može dugoročno financirati direktne potpore gospodarstvu.
Marićeva je procjena da su se za 2 milijarde eura zadužili u pravom trenutku jer su uz ročnost od 11 godina dobili kamatu 1,6 posto, a mjesec dana ranije na taj bi iznos platili jedan postotni poen višu kamatu. Nakon ljeta očigledno ne računa na mosno financiranje jer smatra da su javne financije zasad pod kontrolom, piše Jutarnji list.
Bespovratna sredstva
Što se tiče novca koji bi Hrvatska mogla dobiti iz programa oporavka EU-a, Marić upozorava poduzetnike da ne računaju da će iz tog programa dobivati velika bespovratna sredstva, tj. grantove.
“Ako se program oporavka ispregovara na vrijeme, jedan manji dio ciljan gospodarstvu mogao bi biti dostupan već i ove godine. No, tu nije riječ samo o grantovima. Od 10 milijardi eura, većina jesu grantovi, ali se najznačajniji dio pomoći odnosi na javni sektor, javne investicije i strukturne reforme. To je integralni dio plana oporavka jer nije naglasak samo na oporavku nego i na otpornosti na krizu, kako ovu, tako i svaku sljedeću”, objasnio je Marić.
Otpis i odgoda plaćanja poreza
Sada će se ići na otpis poreznih dugova ili odgodu njihova plaćanja. “U ponedjeljak ćemo od poreznih obveznika dobiti podatke za lipanj. Više od 90.000 poreznih obveznika zatražio je odgodu porezne obveze. Pogledat ćemo brojke. Ako imate pad prihoda viši od 50 posto u travnju, svibnju i lipnju u odnosu na isto razdoblje lani, imat ćete mogućnost potpunog ili djelomičnog otpisa dijela poreznih obveza. Svi koji su imali 20-50 posto pada, imat će mogućnost djelomične obročne otplate obveza.
U zadnjem vikendu srpnja provest ćemo prvi sistemski otpis dugovanja. Od 90.000 poreznih obveznika koji su tražili odgodu (bez podataka za lipanj), oko 7000 imalo je pad manji od 20 posto te su diskvalificirani za novu odgodu. Nju su već dobili i njima Porezna uprava, što se kaže, neće odmah skočiti za vrat. Imat će mogućnost obročne otplate prema kriterijima koji su postojali prije pandemije koronavirusa”, objasnio je za Jutarnji list.
“Ako je pad vrijednosti fiskaliziranih računa u lipnju oko 16,5 posto, dok je trgovina u padu 4-5 posto, a ugostiteljstvo i turizam 50 posto, evidentno je da je najpogođenijim segmentima bilo potrebno osigurati dodatnu pomoć. Sada smo stavili u funkciju i mjeru skraćenog radnog vremena. Plan nije financirati je iz grantova EU nego iz zajmova programa SURE”, objasnio je Zdravko Marić.
