U izvještaju se navodi da je globalna medijska sloboda pala 2014. na svoju najnižu točku u posljednjih deset godina.
Postotak stanovništva koje uživa slobodu medija i dalje je 14 posto u svijetu, a to znači da svaka sedma osoba živi u zemlji u kojoj se jamči sigurnost novinara, država se minimalno upliće u medijska pitanja, a mediji nisu pod zakonskim ili gospodarskim pritiscima, navodi Freedom House u izvještaju Sloboda medija 2015 objavljenom u srijedu.
Prvo mjesto na popisu kao medijski slobodne zemlje dijele Norveška i Švedska.
S rejtingom 40, Hrvatska je ostvarila blagi napredak i s 83 mjesta za 2013. došla na 80 mjesto među 199 zemalja za 2014. u skupini medijski djelomice slobodnih zemalja i to mjesto dijeli sa Srbijom i Indijom.
Među medijski slobodne zemlje svrstane su od susjednih zemalja Slovenija na 41., te Austrija na 31. mjestu.
Kao i Hrvatska djelomice su slobodne Italija na 64. mjestu, Mađarska na 71. mjestu i Crna Gora na 78. mjestu. Iza Hrvatske su pak Albanija i Kosovo koji dijele 97. mjesto, Bosna i Hercegovina na 107. mjestu, a Makedonija na 125.
"Iako je Europa zadržala najvišu razinu medijske slobode u svijetu, njezin regionalni prosječni rejting je zabilježio pad drugu godinu za redom 2014. Tijekom prošlog desetljeća, postupna erozija pravnog i gospodarskog okruženja kao i onemogućavanje novinara da osobno prate događaje, dovela je do drugog najvećeg pada Europe u svijetu od 2004. nakon Euroazije", stoji u izvještaju.
Promatrana na zasebnom popisu europskih zemalja, Hrvatska je 34. od 42. europske zemlje. Iza nje su redom Rumunjska, Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Grčka, Makedonija te Turska na posljednjem 42. mjestu.
Sjedinjene Države zauzele su 31. mjesto među medijski slobodnim zemljama.
Najgori od najgorih po medijskim slobodama
Zadnja je u skupini medijski neslobodnih zemalja Sjeverna Koreja na 199. mjestu.
U skupini deset najgorih također su Bjelorusija, Krim, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Sirija, Turkmenistan i Uzbekistan. U tim zemljama neovisni mediji ili ne postoje ili jedva mogu djelovati.
"Mediji su glas režima, pristup građana nepristranim informacijama je krajnje ograničen, a neslaganje se rješava zatvaranjem, mučenjem i drugim oblicima represije", navodi se u izvještaju.
Ovogodišnji izvještaj dokumentira porast prijetnji neovisnom novinarstvu: od vlada koje koriste legalna sredstva za kontrolu informacija, naoružanih skupina zbog kojih je izvještavanje postalo aktivnost koja može dovesti život u opasnost i vlasnika medija koji manipuliraju praćenjem vijesti zbog osobnih ili stranačkih interesa.
Istodobno, kako se navodi, obnovljen je globalni interes za vrijednosti slobode izražavanja nakon užasnog nasilja nad novinarima, posebice okrutnih ubojstava novinara koje je počinila Islamska država i napada u siječnju na redakciju Charlie Hebdoa u Parizu.
I dok najgori napadi na globalni pristup vijestima i informacije dolaze iz autoritarnih država, militantnih skupina i organiziranog kriminala, demokratske vlade svojim potezima riskiraju da pridonesu tom problemu prerevnim odgovorima na govor mržnje i propagandu.
"Širok i rastući raspon prijetnji medijskoj slobodi širom svijeta predstavlja veliki izazov demokratskim vrijednostima. Odgovor na taj izazov zahtjeva kolektivno priznanje da sva kršenja slobode medija – i brutalno nasilna i naizgled banalna ili racionalna – ograničavaju tržište ideja koje leže u srži slobodnog i demokratskog društva", ističe Freedom House.
Freedom House je američka nevladina organizacija koja promiče demokraciju, političke slobode i ljudska prava.
