Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda objavila je vijest kako je hrana trenutačno najskuplja u posljednjih sedam godina. Najviše je poskupio šećer, koji je prošle godine bio čak 60 posto jeftiniji, žitarice su poskupjele u odnosu na lani za tridesetak posto, mliječni proizvodi za 24 posto, meso za 5,1 posto... Krivce se može pronaći u kineskoj potražnji, sušama, mrazovima, proizvodnji biodizela...
'Svaki dan nešto poskupi...'
No, štogod bio uzrok, za Hrvatsku to nije dobro, jer ionako već plaćamo hranu skuplje od Španjolaca, Britanaca i brojnih drugih europskih i puno bogatijih naroda, piše RTL. Građani iz mjeseca u mjesec primjećuju da su i novčanici prazniji nakon svake kupovine osnovnih živežnih namirnica u trgovačkim centrima, ali i na tržnicama.
"Ono, malo po malo svaki dan nešto poskupi. Poskupilo je i voće i povrće, meso, sve je poskupilo. Što je tu je", smatra Zagrepčanka Sonja, a njen sugrađanin Marino dodaje: "U zadnje vrijeme sam se trebao prebaciti na bezglutensku prehranu tako da je za mene užasno hrana poskupila. Za ostatak hrane nisam siguran, pa meni sad samo kruh košta 30, a ne pet kuna."
"To se sve neprimjetno radi, odnekud recimo s nekih 6,99 diže na 7,99 i tako, pomalo neprimjetno, ali skupi se, kuna gore, na ovome, na onome i tako...", kazala je Danica iz Zagreba.
Skuplji od Španjolaca i Britanaca
Prema podacima Eurostata, prosječni indeks hrane na razini Europe iznosi 100. Najskuplja je hrana u Švicarskoj, a Hrvatska se nalazi u sredini tablice, no i dalje je skuplja od, primjerice, Španjolske i Velike Britanije. Među najskupljim namirnicama su kruh i riba. Zbog toga i ne čudi podatak da Hrvati troše čak 30 posto plaće na hranu.
"S obzirom da smo mi zemlja koja nije samodostatna u proizvodnji hrane, cijene hrane vrlo jednostavno ocrtavaju ono što se događa na svjetskim tržištima. Mi bi bilo puno otporniji kada bi jeli hranu iz svog okruženja, onda nam trošak hrana i ne bi toliko ovisio o transportu", pojasnila je ekonomska analitičarka Andrea Lučić te dodala: "Nažalost, mi zbog niskih primanja a relativno visoke cijene hrane u odnosu na zemlje zapada, razvijene zemlje imamo jako veliki udio troškova na hranu u ukupnom kućnom proračunu. U ovakvim situacijama jednu našu obitelj ovakva situacija dodatno pogađa, jer se taj udio koji odlazi na hranu povećava."
I domaći proizvođači dižu cijene
Tu lošim vijestima nije kraj, jer bi se poskupljenja mogla nastaviti do kraja godine. Čak i domaći proizvođači, poput onih koji na tržnicama prodaju sir, razmišljaju o povećanju cijena, jer su im troškovi proizvodnje porasli.
"Iskreno ja se nadam da bi cijena morala barem malo porasti s obzirom na cijelu situaciju i s obzirom da stvarno sve poskupljuje pa tako i nama poskupljuje repromaterijal. No, međutim velim, naše se cijene nisu mijenjale zadnjih 10 godina", rekla je predsjednica Saveza udruga malih sirara Republike Hrvatske Romina Zadravec.
No, stručnjaci uvjeravaju da se stanje na tržištu, kao i uvijek do sada, mora stabilizirati, pa će i građani lakše disati nakon kupnje.