Nakon 28 dana štrajka u školama, brojke postaju pomalo nevažne u cijeloj priči. Ovo više nije štrajk za plaću, za koeficijent 6,11 posto, prerastao je to. Postao je, rekao bih, neka vrsta prkosa i otpora prema Vladi koja ignorira velik broj ljudi u prosvjeti, rekao je za N1Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnih sidndikata znanosti i visokog obrazovanja.
30 milijuna kuna na dan
Dan štrajka u školama prema procjenama, kaže Kroflin, košta 30 milijuna kuna.
"S obzirom na to da je odaziv na štrajk velik, to bi mogla biti neka realna brojka", istaknuo je i dodao kako ne vjeruje da Vlada neće platiti dane u štrajku: 'Mislim da se to neće dogoditi, da je to jedna vrsta taktičkog pritiska na sindikate da se obeshrabre, da se ljude demotivira, međutim, očigledno se postiže kontraefekt'.
Kroflin smatra kako će najdugotrajniji štrajk u hrvatskim školama završiti još ovaj ili početkom idućeg tjedna jer je u interesu svih - primarno Vlade, a potom i učenika, roditelja i sindikata.
'I jedna i druga strana treba popustiti'
"Mislim da će štrajk završiti još ovaj tjedan ili početkom idućeg, u interesu je to Vlade, djece, roditelja, sindikata, ali primarno u interesu Vlade. I jedna i druga strana će trebati popustiti i tu mislim da je ministrica u pravu", kaže Kroflin.
"Primarna intencija prosvjetnih sindikata je bila da se njihov koeficijent izjednači s koeficijentom asistenta u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Nekada su ti koeficijenti bili identični. Zadnja ponuda Vlade, koja je sindikatima bila neprihvatljiva, je da se koeficijent poveća 2 posto i to od sredine godine. Tu su tri stvari oprečne u odnosu na ono što sindikati traže. Sindikati traže povećanje koeficijenta, Vlada daje dodatak. Sindikati traže 6,11 posto, Vlada daje 2 posto. Sindikati to traže odmah, Vlada to daje za osam mjeseci", objašnjava makroekonomist.
