Na prvi pogled ohrabruje podatak da je izvoz ruda u Mađarsku skočio za ogromnih 630 posto. To bi uvijek trebala biti pozitivna vijest, no iza toga stoji činjenica da zbog gašenja rafinerije u Sisku država mora svoju neprerađenu naftu prodavati susjedima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih osam mjeseci ove godine izvezli smo ruda za 2,6 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani naš izvoz bio malo veći od 358,6 milijuna kuna. U prilog tezi da se većina toga odnosi na izvoz nafte Mađarima leži i u podatku da je ukupni izvoz roba u tu državu porastao za 65,6 posto, odnosno s lanjskih s lanjskih 2,799 milijardi kuna porastao je na 4,635 milijardi kuna.
Nakon zatvaranja rafinerije u Sisku, od planova za obnovom rafinerijskih postrojenja i izvoza gotovih naftnih derivata u inozemstvo, Hrvatska je prešla na izvoznika sirove nafte i uvoznika derivata. To, između ostalog sugerira i podatak da je izvoz svih roba u prvih devet mjeseci ove godine pao za 4,8 posto u odnosu na lani, a da je uvoz pao za 10,1 posto. To znači i da je izvoz od početka ove godine dosegnuo 63,5 posto vrijednosti svega što smo uvezli.
"Naravno da je dobro da pad nije veći, ali iza tih postotaka kriju se milijarde kuna manje vrijednosti izvoza, kao i činjenica da je izvoz u Mađarsku rastao više od milijardu i pol kuna. Izvozili smo naftu, uvozili finalni proizvod, a istovremeno je INA u prvih devet mjeseci imala gubitak od milijardu kuna, dok je lani u istom razdoblju imala dobit veću od 680 milijuna kuna", istaknuo je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago u razgovoru za Novi list.
No, uvoz ruda je pao za 1,1 milijardu kuna u odnosu na lanjska prva tri kvartala, što sugerira dodatan pad u preradi. Iako Državni zavod za statistiku nije objavio strukturu uvoza i izvoza, prema dostupnim je podacima vidljivo da je prerađivačka industrija u prvih devet mjeseci ove godine pala za gotovo 10 posto. No, djelatnost proizvodnje hrane zabilježila je rast od 0,7 posto, a pohvalan je i pad uvoza za oko sedam posto, no izgledno je kako se radi o promjeni uzrokovanoj koronakrizom.
Poremećena robna razmjena
Da je koronakriza poremetila sve potvrđuju i podaci o robnoj razmjeni s nama najvažnijim tržištem - Italijom. Tako je u prvih osam mjeseci izvoz u tu zemlju pao za 17 posto, odnosno 1,6 milijardi kuna, a uvoz za 21,4 posto, odnosno 3,85 milijardi kuna. Sa sedam posto manjim izvozom u Njemačku, Hrvatska je izgubila 700 milijuna kuna, ali je zato iz te zemlje uvezeno rekordnih 9,234 milijarde kuna robe. Sa susjednom Bosnom i Hercegovinom izvoz je pao za petinu, odnosno 1,5 milijardi kuna.
No, s druge strane, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo bilježe rast od 17 posto, odnosno pola milijarde kuna, a ohrabruje i činjenica da je u ovom segmentu izvoz veći od uvoza za 350 milijuna kuna. Uz to, deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 24 posto u odnosu na prvih osam mjeseci lani, a stupanj pokrivenosti uvoza izvozom iste robe povećan je za sedam posto.
"Najveći pad vrijednosti uvoza u istom razdoblju zabilježen je kod mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, za 36,8 milijuna eura. Brojevi nas donekle ohrabruju, no rano je govoriti o trendu. Ministarstvo poljoprivrede će nastaviti dosljedno komunicirati sve svoje mjere sa sektorskim dionicima, a investicijskim mjerama i ulaganjima u nove tehnologije, poput posljednjeg natječaja za preradu, podržat ćemo napore prehrambenog sektora u podizanju produktivnosti i konkurentnosti te dalje povezivati hrvatski lanac hrane, od primarnog proizvođača preko prehrambene industrije do potrošača, za koje vjerujem da će nastaviti u još većoj mjeri kupovati domaće i jesti hrvatsko", poručila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Poticanje izvrsnosti
Pomoć izvoznicima očekuje i Bago te napominje da je Vlada u prvom valu epidemije koronavirusa dobro ciljala svoje mjere za oporavak gospodarstva. Smatra da bi sada, u trećoj fazi koja bi trebala donijeti stabilizaciju, država trebala ciljati na mjere poticanja izvrsnosti, a tu vidi izvoznike kao one koji će moći vući gospodarstvo.
"Očekivao sam da će takve mjere pripremiti preko ljeta, ali zasad ih ne vidim. Imam razumijevanja za to da se stalno nešto traži od Vlade, ali naprosto moramo stati iza onih koji su dobri, koji proizvode, onih koji izvoze, koji mogu učiniti da se ovaj put iz krize ne izvlačimo puno dulje od ostalih, a to su informacijsko-komunikacijske tvrtke i nove tehnologije", zaključio je Bago.
