Opet imamo velike brojke novozaraženih, iako se i ovaj tjedan nastavlja dosta neučinkovita praksa prema kojoj se zdravi idu testirati, a bolesni čekaju kod kuće.
Jer građani koji sumnjaju da imaju koronu i dalje čekaju otprilike tjedan dana da dođu na red za PCR-a dotad mnogi od njih više ni nemaju COVID.
I ne samo to. Danas u Sisku na temperaturama ispod nule, građani se smrzavaju u redu za test. Dakle, ljudi koji su ionako bolesni satima čekaju na hladnoći.
Stožer je pokušao doskočiti ovom načekavanju najavom da će sad i obiteljski liječnici testirati brzim antigenskim testovima. Ali ti brzi testovi su na neki način bezvrijedni jer ako vam pokažu da ste pozitivni još uvijek ne možete dobiti službenu EU digitalnu COVID potvrdu s QR kodom.
Već samo neki komad papira koji se zove Potvrda o preboljenu. S tim papirom možete primjerice u Hrvatskoj ući u bolnicu ili školu, ali ne možete na koncert, u kazalište ili u Austriju na skijanje. Šef HZJZ-a u tome ne vidi problem.
O korona atmosferi u državi u studiju RTL Direkta komentirao je Krešimir Luetić, predsjednik liječničke komore.
"Kao komora smo još od početka pandemije upozoravali na nedostatne kapacitete PCR testiranju. Čini mi se da se nismo dovoljno pomaknuli u tom pogledu, a na vrhuncima pandemijskih valova opterećen je cijeli sustav", kazao je Luetić i dodao da su jedno od opterećenja i redovi koji se stvaraju zbog testiranja.
Luetić naglašava da bi se na vrhuncima pandemijskih valova trebaju angažirati svi dostupni resursi u državi, bilo oni privatni ili javni. "Ako nemamo dovoljno u javnim i privatnim resursima onda nadopuniti s brzim antigenskim testovima", tvrdi šef komore.
Trebalo se ići s idejom angažiranja liječnika puno prije, ali i, ponavlja Luetić, angažirati i privatni sektor kada je vrhunac pandemije.
Na početku studenog komora je zazivala da se uvedu COVID potvrde za sve poslodavce, da budu potrebne za sve kafiće i restorane, no Vlada nije poslušala. "Stojimo još uvijek pri tim zahtjevima. Te mjere bi sigurno doprinijele usporavanju širenja virusa i ovaj peti val ne bi dočekali s 1800 pacijenata u bolnicama nego bi četvrti val koji smo većim dijelom prošli, dočekali s puno nižim brojevima i kapaciteti bi nam bili bolji u petom valu", kazao je Leutić.
Jučer je RTL-ova ekipa prošla gradom i nitko nema pojma koje
korona mjere su na snazi. Nekako kao da je atmosfera "bit će šta
bude, svi se grlimo ljubimo plešemo za Božić i Novu pa ako
me dohvati omikron šta sad". Luetić kaže kako je zaista došlo do
određene ravnodušnosti u društvu.
"S druge strane postoji ta nekonzistentnost u donošenju mjera. Upravo zato smo 4. studenog upozoravali donošenje vrlo konzistentnih mjera. Da ne bi bilo da za knjižnicu trebate COVID potvrdu, a za kafić ne trebate. Ljude se zbunjuje, oni ne znaju koje su mjere na snazi, a onda kad odu u Italiju i Austriju na skijanje vrlo dobro znaju koje su mjere na snazi. Vrlo su konzistentne mjere", smatra predsjednik liječničke komore.
Nedavno ste rekli da je "nastupio darvinizam, da je nestalo empatije, da smo ravnodušni prema umrlima." Pitali smo danas Krunoslava Capaka što misli o toj izjavi.
"Mislim da je kolega Luetić potpuno u pravu. U javnom prostoru i na društvenim mrežama se sve više vidi gubitak poštovanja prema svima onima koji su oboljeli ili imali posljedice bolesti ili su umrli. Svatko treba imati na umu da to nisu samo brojke nego su to ljudi, članovi naših obitelji. Naravno da ljude interesiraju te brojke, ali svaki puta kada se čitaju te brojke treba imati na umu da su to ljudi", komentirao je Capak.
Dakle, Capak se slaže s izjavom Luetića, no krivnju svaljuje na same građane, ali ne i na Stožer koji su sukrivci za ovu situaciju upravo za nekonzistentnost mjera koje se donose.
"Mi se svi trebamo zapitati jesmo li solidarni kao društvo ako odgovorni odbijaju pravovremeno donositi odlučnije mjere. Jesmo li solidarni ako političari koji se nazivaju domoljubima obijaju pozvati ljude da se ne cijepe kalkulirajući s glasovima antivaksera. Jesmo li solidarni ako na vapaj kolege Ivića iz Splita da necijepljeni dolaze u rijekama u bolnicu i umiru. Imate 500 ili 1000 smajlića na toj objavi gdje ljudi reagiraju na taj način. Jesmo li solidarni ako djeca svoje starije roditelje savjetuju da se ne cijepe i izravno ih izlažu pogibelji", smatra Luetić.
"Imamo još jedan dobra primjer u društvu. U prometu imamo 300 poginulih godišnje i svi znamo da su to tragične smrti koje su se mogle izbjeći. Imamo niz preventivnih akcija, edukacija i donosi se stroži zakoni za sigurnost u prometu, a 300 imamo umrlih na tjednoj bazi od COVID-a, a ljude je sve manje briga. Okrenu glavu i idu dalje", dodaje.
Zašto u Hrvatskoj toliko puno ljudi umire, primjerice imam zemlje u Europskoj uniji koje nemaju nešto znatno više cijepljenih nego mi, a imali su čak i puno više zaraženih, ali puno manje umrlih. Luetić smatra da postoje tri glavna čimbenika koja utječu na ovakve loše brojke: cijepljenje i obuhvat po dobnim skupinama, strogoća mjera i inzistiranje na mjerama koje su donesene.
"Mi u sva tri segmenta stojimo poprilično loše", zaključio je Luetić.
