Početak godine obilježili su predsjednički izbori i pobjeda povratnika na političku scenu Zorana Milanovića koji će na Pantovčaku naslijediti Kolindu Grabar Kitarović. No, politička uzbuđenja time nisu iscrpljena. Naprotiv, sve upućuje da će 2020. biti turbulentna politička godina, možda i jedna od onih kakve se običava nazvati prijelomnima.
Osim što Hrvatska u prvom polugodištu predsjedava Europskom unijom, valja vidjeti u kakvoj će - tvrdoj ili mekoj - kohabitaciji biti premijer Andrej Plenković i novoizabrani predsjednik Milanović. Ove godine čekaju nas i redovni parlamentarni izbori, ali i izbori u HDZ-u. Sve to jamči uzbudljivu političku godinu, možda i značajnije potrese na političkoj sceni i nove odnose snaga u Hrvatskom saboru. O tome što mogu očekivati ključni politički akteri i što se može očekivati od njih, razgovarali smo s političkim analitičarom Žarkom Puhovskim.
Andrej Plenković, godina odluke
Prof. Puhovskog pitali smo hoće li predsjednik HDZ-a i Vlade "preživjeti" dva snažna izborna udarca - relativno loš rezultat na izborima za Europski parlament i poraz HDZ-ove kandidatkinje na predsjedničkim izborima. Također, pitali smo ga bi li Plenkoviću bilo mudrije ići najprije na parlamentarne izbore, a tek tada na unutarstranačke.
"Plenković je sigurno pod najvećim pritiscima jer on, na koncu, ima i najveću moć u rukama. On ima to kljucanje za vratom vezano za predsjedavanje Europskom unijom. To je velika dnevna obveza, ali obveza kakvu on zapravo voli i u kojoj se bolje snalazi nego u unutarnjoj politici. Što se tiče izbora, čini mi se da je on već u nekoliko navrata u zadnje dvije i pol godine imao odlične prigode da raspiše parlamentarne izbore i jako dobro prođe sa svojom strankom, ali je stalno izbjegavao to učiniti. On je čovjek koji očito teško i polagano donosi odluke, što se pokazalo kada je bio štrajk prosvjetara.
On bi imao logike sazvati parlamentarne izbore prije stranačkih, ali naprosto se dosad nije pokazao čovjekom koji bi činio stvari prije nego što ih mora učiniti, tako da mi se čini vjerojatnijim da će ići po redoslijedu obveza. Unutar stranke Plenković je oslabljen nakon europarlamentarnih i predsjedničkih izbora, ali u prilog mu idu tri činjenice. Prvo, da je predsjednik stranke, dakle da je dio aparata. Drugo, da je većinu svojih oponenata uspio angažirati u kampanji Kolinde Grabar Kitarović pa se ne mogu pojaviti kao vanjski kritičari neuspjeha. Treće i možda najvažnije, njegovi su oponenti međusobno suprotstavljeni. On bi se našao u ozbiljnim teškoćama ako bi se pojavio samo jedan ozbiljan pretendent protiv njega, a to se sada ne čini vjerojatnim".
Zoran Milanović, njegova podrška oslabit će Plenkovića
Kakva će, pak, biti prva godina mandata novog hrvatskog predsjednika, u kakvom će odnosu biti s premijerom Plenkovićem te može li Plenković u Milanoviću eventualno imati saveznika kada krene obračun u HDZ-u? Puhovski kaže:
"Čini mi se da je Milanović u odličnoj poziciji. On ne može puno, ali ništa ne mora i to mu poziciju čini jako lagodnom. Uz malo inteligencije, njegove i Plenkovićeve, mogla bi započeti serija pametnih vanjskopolitičkih intervencija pri čemu bi Milanović govorio neke neugodne i ružne stvari, a onda bi Plenković to izglađivao. To bi moglo dobro funkcionirati ako se njih dvojica dogovore, a odgovaralo bi njihovim karakterima. No, nisam siguran da su njih dvojica sposobni dogovoriti se oko vanjske politike.
Što se tiče unutrašnje politike, Milanović bi morao biti dovoljno iskusan – a jest – da zna kako bi njegova podrška oslabjela Plenkovića. Svaki iskaz podrške s te strane Plenkovića čini dodatnom metom desnice koja ga je zadnjih godina portretirala kao vodećeg ljevičara u Hrvatskoj. Plenkovića bi sučeljavanje s Milanovićem u narednim mjesecima moglo vratiti natrag na desnicu u političkom kontekstu. Dakle, niz sitnih dnevnih sukoba predsjednika i premijera mogao bi olakšati Plenkoviću situaciju u unutarstranačkim sukobima."
Davor Bernardić, može li zaista postati premijer?
Jedna od najvećih nepoznanica na političkoj sceni jest kolika je stvarna moć predsjednika SDP-a Davora Bernardića. Njemu su u krilo već pale dva velika izborna uspjeha: relativno dobar rezultat na europskim izborima i Milanovićeva pobjeda na predsjedničkima. Puhovskog smo pitali može li Bernardić sa SDP-om na parlamentarnim izborima zaokružiti te uspjehe i postati premijer.
"Bernardić je čovjek koji zasad pokazuje veliki kapacitet upropaštavanja šansi. Sigurno je da pobjeda na predsjedničkim izborima, koja je po mome sudu više bila pobjeda samog Milanovića nego SDP-a, daje vjetar u leđa Bernardiću. Ali, kao što kaže stara izreka: Morate znati jedriti kad imate vjetar u leđa. A nisam siguran da Bernardić to zna i mislim da je u stanju puno toga prosuti do izbora. Bernardić samo treba paziti što govori, odnosno da govori što manje. I drugo, da bude oprezan kod sastavljanja lista.
SDP je dobro prošao na europskim izborima jer su liste sastavljane mimo njegova ukusa. A HDZ je prošao loše jer je sastavljao liste po Plenkovićevu ukusu. Relativna snaga SDP-a ovisi i o tomu hoće li Miroslav Škoro uspjeti okupiti desnicu. Ako ne uspije okupiti desnicu od Mosta nadesno, onda se lako može dogoditi situacija koja gura parlament u veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a."
Miroslav Škoro, nova nada ljute desnice
A kakve su šanse da Škoro, na krilima popriličnog uspjeha na predsjedničkim izborima i gotovo pola milijuna osvojenih glasova, okupi stranke desnije od HDZ-a na političkom spektru? I hoće li to biti prevelik izazov za njega jer parlamentarni izbori nisu slični predsjedničkima, naročito kada se počnu sastavljati liste kandidata jer na desnici vrijedi ona "mala bara, puno krokodila".
"Pravo pitanje je može li Škoro postati 'Račan na desnici'. Ne 'Račan' u smislu ideologije i politike nego kao čovjek koji bi imao beskonačnu strpljivost u pregovorima. On bi sada naredna tri mjeseca morao dan i noć pregovarati s tim 'krokodilima' da ih nekako navede da zajedno idu Most sa suverenistima s kim već sve, a onda da sve to bude pod njegovim okriljem. U konačnici, to je užasno ružan i teško izdrživ posao za koji Škoro nema rutinu i iskustvo, a nisam uvjeren ni da ima strpljivosti i vremena učiti na pogreškama. Zasad mi se to okupljanje desnice čini ne naročito realističnim, ali šansa jest velika. Sa stajališta desnice to bi konačno značilo da je bar netko rekao 'dajte ljudi da prijeđemo preko nekih stvari i pokušamo iskoristiti tu šansu'. To bi imalo cijeli niz jako dobrih konzekvenci po hrvatsku političku scenu. HDZ bi time konačno bio gurnut u centar, jer bi postojala relevantna politička snaga desno od njega", kaže Puhovski.
Mate Radeljić, čovjek iz pozadine koji je izgubio pa vratio moć
Tragom pitanja o Škori dolazi se i do pitanja koje smo postavili Puhovskom o tome bi li i kakvu ulogu u mogućem okupljanju desnice imao Mate Radeljić, nekoć moćni savjetnik predsjednice Grabar Kitarović koji ju je doveo na Pantovčak, ali je praktički i maknuo otamo.
"Ta uloga koju Radeljić ili netko iz Škorinog stožera može imati ne ovisi toliko o tih gotovo pola milijuna glasova koje je Škoro dobio, koliko ovisi o strpljivosti. Jer i one stranke koje imaju 5000 glasova iza sebe na neki način su igrači u toj igri, a vi pokušavate pridobiti sve njih koje bi taj desni do radikalno desni bazen okružili i mobilizirali. A ako jedan otpadne, onda će se početi širiti priča tipa 'vidite da ne mogu s njim' pa će se i drugi početi tako postavljati. Radeljić će sigurno biti jedan od ljudi koji će sudjelovati u pregovorima i dogovorima, ali ime je Škorino i ono je to koje zasad te ljude povezuje. Vjerojatno je Radeljić pripravan igrati ulogu čovjeka iz pozadine, ali je pitanje hoće li Škoro dugo izdržati u toj igri."
Ekipa s ljevice - može li se pojaviti Berin 'Škoro'?
S posve druge strane političkog spektra u kampanji za predsjedničke izbore, ali i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini profilirala se skupina političara fokusiranih na borbu protiv korupcije poput one koju, po njihovome, u Zagrebu i šire personificira Milan Bandić. Puhovskog smo pitali kakve su njihove šanse na parlamentarnim izborima u drugoj polovici ove godine.
"Pokazala se točnom stara cinična formula prema kojoj na korupciji svi profitiraju, kako oni koji se njome bave tako i oni koji se protiv nje bore. Ispalo je da je jedina osoba koja ni na koji način nije profitirala od korupcije Dalija Orešković. Ona se naprosto pokazala nedoraslom svojoj poziciji, ali i dalje se smatra nekom čimbenicom u toj igri, što se sada ne čini realnim. Pitanje je može li se pored ili mimo SDP-a formirati neka jača skupina. Čini mi se da tu važi ista stvar kao i na desnici, da je među njima jako teško postići konsenzus. Mogli ste na društvenim mrežama vidjeti koliko je samo bilo rasprave o tome treba li, recimo, Radnička fronta u drugom krugu podržati Milanovića.
Očito je, dakle, da i među njima postoje sukobi. A što se ove protubandićevske pozicije tiče, razočaravajuće je da se prošle subote na prosvjedu protiv Bandića pojavilo tisuću ljudi. To je težak neuspjeh koji se može promijeniti. Njihov glavni kandidat je Dario Juričan koji doslovce živi u svome filmu i izgleda da ga druge stvari ne zanimaju već da profitira od te borbe protiv korupcije. Barem zasad ne vidim razloga očekivati neko njihovo okupljanje do te razine da bi u bilo kojoj izbornoj jedinici preskočili petpostotnu izbornu prepreku."
Mislav Kolakušić, realizirao program predsjednice o 8000 eura mjesečno
Kao jedan od najglasnijih zagovornika borbe protiv korupcije na političkoj sceni pojavo se Mislav Kolakušić koji je nakon uspjeha na izborima za Europski parlament doživio fijasko u prvom krugu predsjedničkih izbora, iako je osvojio stotinu tisuća glasova te praktički usred kampanje digao ruke od nje. Prethodno je najavio da se u slučaju neuspjeha na predsjedničkim izborima neće pojaviti na parlamentarnima, a Puhovskog smo pitali smatra li da će se Kolakušić ipak predomisliti.
"On je pokazao da program uskoro bivše predsjednice o 8000 eura mjesečno može biti realiziran samo na desetak primjera u Hrvatskoj, a ne kao opći program. Kolakušić je zadovoljan time da za taj novac sjedi u Bruxellesu i Strasbourgu i čeka da ga narodne mase pozovu u nekoj drugoj prigodi koja vjerojatno neće tako skoro doći."
Milan Bandić, početak kraja?
Jedno od političkih pitanja nad pitanjima jest ono koje se već ponavlja godinama: hoće li za gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, koji sa svojim zastupnicima ("žetončićima") održava parlamentarnu većinu Plenkovićevoj Vladi, ova godina i figurativno i doslovno biti presudna te hoće li se HDZ distancirati od njega uoči izbora. Puhovski nije uvjeren u to.
"Nakon što bi ga svi pokopali, Bandić bi hametice dobivao izbore u Zagrebu. Za njega je problem taj hoće li se konačno nešto raščistiti s tim optužnicama Državnog odvjetništva protiv njega, da konačno bude suđen i osuđen ili oslobođen. S druge strane, kako ima još dosta vremena do lokalnih izbora uvjeren sam da će ga HDZ, uza sva gunđanja, i dalje podržavati u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Manje-više, za njega će sve ostati isto."
Plenkovićevi izazivači (Brkić, Stier, Kovač...), ima li nade za njih...?
Puhovskog smo upitali kakve šanse protiv Plenkovića u unutarstranačkom sučeljavanju imaju njegovi zasad najistureniji kritičari Davor Ivo Stier i Miro Kovač, ali i zamjenik predsjednika stranke Milijan Brkić koji je u izbornoj noći dao naslutiti da bi se mogao kandidirati za šefa HDZ-a rekavši kako "nije rođen da bi zauvijek bio zamjenik predsjednika".
"Brkić je čovjek za kojeg sam uvjeren da se puno bolje osjeća kao kingmaker, onaj koji je u pozadini kao siva eminencija, nego da izađe van. Za njega je važno da nitko mimo njega ne postane predsjednik. To mu je važnije nego da sam bude kandidat za predsjednika. A što se Stiera i Kovača tiče, njihov je problem u tradiciji funkcioniranja HDZ-a – oni nemaju svoju bazu. To su ljudi koji su došli izvana. To, uostalom, važi i za Plenkovića. No, on je bio postavljen odozgo. Njega su zapravo instalirali Brkić i Predsjedništvo nezadovoljno Tomislavom Karamarkom. Stiera i Kovača sigurno neće instalirati Predsjedništvo koje kontrolira Plenković. A koliko mogu vidjeti, oni odozdo imaju slabu potporu."
Kolinda Grabar Kitarović, ...a za nju?
S obzirom na to da je u izbornoj noći, nakon poraza, Grabar Kitarović najavila da ostaje u Hrvatskoj, nameće se i pitanje hoće li se ona uključiti u borbu za vlast u HDZ-u te kakve bi šanse imala. Odgovor prof. Puhovskog bio je kratak. "Ona je po svemu bila odlična kandidatkinja koja bi ujedinila razne frakcije protiv Plenkovića. Međutim, sramota koju je doživjela na predsjedničkim izborima, ne neuspjehom same kandidature nego načinom na koji je do tog neuspjeha došlo, mislim da ju ipak diskvalificira."
