''Treba razumjeti da smo imali tehnički proračun. Vlada se sporo konstituirala, to je jedna neobična Vlada kakvu dosad nismo imali. Trebalo je vremena da se ekipira. Ja ne bih bio u koži ministra financija jer to su pritisci s raznih strana", dodao je.
UŽIVO S VLADE Orešković predstavio proračun pa priznao: ‘Nije bilo lako’
Umjesto ušteda na mobitelima i autima treba se dohvatiti milijardi
Po njegovim riječima, u proračunu bi trebalo rezati ono što najbrže raste i razvija se, a najbrže rastu kao karcinom kamate na kredite na javni dug koji je država kumulirala. Uštedjeti se, kaže, može i na refinanciranju zaduženja u kunama kod domaćih banaka, javnoj nabavi, Hrvatskim željeznicama, zdravstvu, obrazovanju, vojsci...
"Ima jedna stavka zove se kapitalski račun i tamo se nalazi 17,2 mlrd. kuna. Tu se nalaze sve neto dobiti HNB-a u proteklih 25 godina. To je novac koji pripada državi jer je ona osnovala HNB. Ne može se uzeti sve jer mora ostati dio rezervi. Od toga bi se moglo u poračun transferirati do 10 mlrd. kuna. Evo vidite samo dvije stavke. Mene inače pomalo iritira razmišljanje tko će profitirati, tko će uzeti. Građani vole kad se štedi na mobitelima, tajnicama i autima. To su male uštede i to treba, ali treba se uhvatiti milijardi", smatra on.
Gospodarstvo zadnjih 20 godina nije imalo koristi od HNB-a
Refinanciranje, kaže, ne bi bilo moguće bez sudjelovanja HNB-a jer je to velika operacija.
"Ne može se država zaduživati uz 5-6 posto kamata, a imati pad BDP-a. Kad imate tako velike kamate ispada da financijski sektor kamatari državu u teškim uvjetima. U Europi su središnje banke osnivale fondove, a onda bi fondovi davali državi", objasnio je.
Lovrinović nije štedio kritike na račun Hrvatske narodne banke.
"Očekivao sam promjene unazad 3-4 godine, ali vidimo da naša monetarna politika nije se ponašala u skladu s preporukama Europske središnje banke jer kad vidite što je ona radila i one banke zemalja koje imaju euro vidimo da se u monetarnom dijelu HNB nije europeizirala. Ona je ostala na istom putu 20 godina i od nje gospodarstvo nije imalo koristi. (...) Tu se mora promijeniti koncepcija i uskladiti Zakon o HNB-u sa statutom Europske središnje banke", kaže.
Most će biti kažnjen ako se ne uhvati u koštac s reformama
Na pitanje bi li podržao u Saboru predloženi proračun, nije mogao odgovoriti jer, kaže, prijedlog nije još vidio. No, dodao je da nije nemoguće i promijeniti prijedlog proračuna u Saboru.
"Ako imate argumente svatko će prihvatiti ono što je razumno. Javnost je osjetljiva na dodatna zaduživanja pa kaže šta smo tu novo napravili, svatko se zna zadužiti i trošiti. Mi ćemo u Mostu inizistirati na racionalizaciji pa do velikih ušteda", kaže dodajući da za to vjerojatno ima podršku svih 15 zastupnika Mosta.
"Mislim da imam podršku. Mi u Mostu razumijemo da ćemo biti kažnjeni na političkom tržištu ako se ne uhvatimo u koštac s reformama. Nije to jednostavna pozicija, puno je interesa i Most nema takvu snagu. Ne smije se dopustiti da prolazi ono što ne smije proći i tu će nas ljudi prepoznati. U politici postoje konsenzusi - tamo gdje se ne može to napraviti to je pitanje vlastitog obraza i vjerodostojnosti, a ako ne držite do obraza brzo ćete biti kažnjeni.
