Raspravljalo se puno o toj ideji, no u javnosti je naišla na kritike. Je li se zbog toga od nje odustalo?
"Ne, nije se odustalo i to uopće nisu razlozi da bismo odustali. I to nije vojni rok, nego, kako je rekao ministar Krstičević, to bi bilo temeljno vojno osposobljavanje od mjesec dana. U tih mjesec dana se može jako puno toga. U tih mjesec dana mladi će dobiti osjećaj zajedništva. Uz moderne tehnologije, učenju što ih čeka u suvremenom društvu, koje su moderne ugroze... Ideja je u tih mjesec dana da dobe osjećaj zajedništva, da se upoznaju s osnovnim vojnim vještinama - naoružanjem, fortifikacijskim preprekama, osnovama orijentacije u prostore, osnovnim procedurama u slučaju osnovnih elementarnih ugroza. Danas mladi s najobičnijom posjekotinom ne znaju što će. U cijelom kontekstu sustava domovinske sigurnosti je ideja da sve građane učinimo odgovornima za sigurnost sebe i države", kazao je Piličić za N1.
'Mjesec dana ćete ih prisilno staviti u šumu'
U principu nitko nema ništa protiv toga da se steknu neke osnovno vještine, ali postavlja se pitanje je li tih mjesec dana za to dovoljno.
"Mislim da je to jako optimistično. Mi zasad imamo dragovoljno vojno osposobljavanje. Taj rok, vidi vraga, traje duplo. Valjda ima razloga zašto nije bilo samo mjesec ako je to dovoljno. Sad će se uzeti mlade ljude iz sustava, koji sve te vrijednosti ne daje pa ne daje ni puno fizičke aktivnosti i onda ih staviti mjesec dana prisilno u šumu. Probat im se ucijepiti, po hiperbrzom programu sve živo s naglaskom i na izradu fortifikacija. Dobit ćete mjesec dana s prisilnim radom. Pa tu je onda i punjenje vreća u poplavama, a tu je opet lopata. Imat ćemo predivnih opuštajućih mjesec dana pa oni koji ne zadovolje možda dobiju dupli tretman", kritizirao je najavu vojnog roka Tabak.
Piličić tvrdi da neće biti prisile, da će ići samo oni koji će "imati zadovoljavajuće psihologijsko i zdravstveno stanje", a i da postoji prigovor savjesti.
"Ako netko nije u stanju ili neće biti pozvan ili će to na neki drugi način. Kad se kaže u smislu kopanja rovova... Normalno da je to osnovno, da se u tom kontekstu upoznaju što je u vojnoj taktici obavezno za osiguranje, a neće biti silne kampanje jer nema vremena za to. Mi smo odgovorni za nacionalnu sigurnost, vidite što se u svijetu događa. Ne smijemo si dozvoliti luksuz statičnosti, moramo stalno razmišljati", kazao je Piličić.
'Vidjeli ste kako je bilo 1991.'
Hrvatska je 2007. zamrznula obavezni vojni rok, članica smo NATO-a. Znači li ova najava da se odustaje i profesionalne vojske i NATO kišobrana?
"Opća je tendencija tada bila da se vojska profesionalizira. Mi smo u ovih desetak godina dobro osposobili vojsku, ali u slučaju velike ugroze ili nečega, to je nedovoljno za obraniti državu. Vidjeli ste 1991., gardijske brigade su zaustavile prvi udar, ali oni pričuvni su odradili najveći posao. Ovo je prvi korak, s nečim moramo krenuti", objašnjava Piličić, no Tabak se nikako ne može složiti s usporedbom s vremenima Domovinskog rata.
"Trenutno u regiji nitko nema vojne snage kao 1991. Kad smo smrzavali vojni rok procjene su bile kao i danas - da je šansa za klasičnu agresiju gotovo nepostojeća. Ništa se nije promijenilo, nitko nije digao veliku vojsku, nisu se iskrcali. Od 2007. sigurnosna situacija nije krenula na lošije, u NATO smo savezu i u EU. Po sigurnosti smo narasli, a ne pali", kazao je Tabak, a Piličić mu odgovorio da se od 2007. puno toga promijenilo, da mnoge zemlje ili vraćaju vojni rok ili o tome razmišljaju.
UVOĐENJE VOJNOG ROKA: Evo što mladi vojnici mogu naučiti u kratkom vremenu i kako će im izgledati obuka
'15 tisuća profesionalaca ne može obraniti državu'
Bi li hrvatsko vraćanje vojnog roka izazvalo domino efekt da to učine i druge zemlje u regiji? Možda.
"Jako je teško reći, sigurno da sve zemlje u susjedstvu razmišljaju i prate kako se razvijaju sustavi drugih zemalja. Ako mi krenemo u to temeljno osposobljavanje sigurno će i ostale zemlje promišljati što i kako, ali ne mora to znači da će ga uvesti. Gledajte, ako 15 godina jedan temeljni strateški dokument države nije mijenjan... Ja se sjećam kad je premijer Milanović na prvim sjednicama rekao da njega to ne zanima. Ne možete tako. Ova Vlada neće imati takav stav. Treba sve gledati na temeljima od prije 25 godina, kada je Hrvatska bila razoružana, a dolazila je agresija. Ministri su se često, kad je bila ušteda, kao na traci utrkivali tko će uštedjeti više. Ovo Ministarstvo neće biti takvo", priča Piličić.
Na pitanje da je Hrvatska, kao i druge zemlje bila u krizi i da su uštede bile nužne, odgovara: "Ja sam bio u inozemstvu, mirovnim misijama. Cijene vas koliko ste jaki i držite do sebe. Ako vi kao vojska ne držite do sebe prvo će biti promišljanje "dobro pa što oni misle". Troškovi nisu mali, ali nisu ni toliki koliko govore. Mi promišljamo racionalno, krećemo s mjesec dana. 15 tisuća profesionalaca ne može obraniti državu, mora biti i taj drugi ešalon", piše N1.