Do 2022. godine čak 54 posto svih danas zaposlenih trebati ili prekvalifikaciju ili znatno dodatno obrazovanje kako bi zadržali radno mjesto. Među njima najveći dio će trebati dodatno školovanje u trajanju do šest mjeseci, no deset posto će se morati baciti na više od godinu dana dodatnog obrazovanja, predviđaju direktori za upravljanje ljudskim resursima koji su odgovarali na anketu Svjetskog ekonomskog foruma.
Među znanjima i vještinama za koje se očekuje da će im rasti značenje nalaze se: analitičko razmišljanje, inovacije, tehnološki dizajn, programiranje, savladavanje novih tehnologija i mnogi drugi koji su očito vezani za porast značenja tehnologije kako u društvu, tako i na tržištu rada. Najveći porast potražnje bit će za zanimanja poput analitičara podataka, softverskih inženjera ili stručnjaka za društvene medije i e-trgovinu.
Glavni pokretači promjena koje su identificirali u izvještaju nazvanom 'Budućnost poslova' i koje će oblikovati razvoj tržišta rada idućih godina su: sveprisutni mobilni internet visokih brzina, umjetna inteligencija, široko prihvaćanje analize velikih količina podataka i tehnologije (informatičkog) oblaka.
Sve više kompanija će koristiti robote
Istraživanje je otkrilo da od ukupnog radnog vremena danas 29 posto otpada na rad strojeva i robota, a očekuje se da će do 2022. godine taj udio porasti čak na 42 posto.
Između 23 i 37 posto anketiranih kompanija namjerava u iduće četiri godine početi koristiti robote, pokazuje anketa, a tri petine poslodavaca očekuje da će znatno promijeniti način na koji proizvode i distribuiraju svoje proizvode, piše tportal.
Izvan uske operative, u planiranju širenja poslovanja, odnosno lokacija za nove poslovne jedinice, znatna većina kompanija - njih 74 posto - navodi da će kao ključni faktor u odluci gdje će zapošljavati nove ljude biti lokalna dostupnost kvalificiranih ljudi. Tek manji dio tvrtki na prvo mjesto stavlja trošak rada, trošak proizvodnje ili neke druge faktore.
Automatizacija će dovesti do smanjivanja broja zaposlenih
Gotovo polovica anketiranih kompanija očekuje da će automatizacija dovesti do djelomičnog smanjivanja broja zaposlenih, barem u odnosu na poslove koji postoje danas. Istovremeno, 38 posto tvrtki očekuje da će sadašnji zaposleni dobiti nove zadatke, a četvrtina njih očekuje stvaranje potpuno novih radnih mjesta. Usto, kompanije očekuju da će jače koristiti vanjske suradnike za usko specijalizirane zadatke i poslove, a mnoge najavljuju i puno fleksibilnije uvjete rada za sadašnje zaposlenike, kao i veći udio poslova koji se mogu obavljati bez potrebe za dolaskom u urede.
Ključni poslovi ostat će stabilni do 2020.
Kroz sve anketirane industrijske sektore do 2022. udio novokreiranih poslova i zanimanja skočit će s današnjih 16 na 27 posto, dok će udio radnih mjesta za koja nestaje potreba pasti s 31 na 21 posto. Oko polovice današnjih ključnih poslova – što čini glavni dio zapošljavanja u svim sektorima – ostat će stabilno i do 2022.
Nestat će 75 milijuna radnih mjesta?
Unutar anketiranih kompanija koje broje nešto više od 15 milijuna zaposlenih procjene pokazuju da bi sve očekivane promjene trebale rezultirati gotovo milijunskim padom broja radnih mjesta te otvaranjem novih 1,74 milijuna pozicija. Rezultat bi dakle trebao biti neto porast broja radnih mjesta.
Dolazi se do brojki da bi daljnja automatizacija mogla izbrisati 75 milijuna radnih mjesta. No istovremeno bi se trebalo stvoriti i novih 133 milijuna poslova 'koji će biti bolje prilagođeni novoj podjeli rada između ljudi, strojeva i algoritama'.
