Otkako se 840 tisuća građana iznenada našlo pod prijetnjom ovrha i blokada jer bi im banke mogle ukinuti prešutne minuse, Vlada i Narodna banka pokušavaju umiriti javnost. Mnogi ljudi su u prešutnom minusu bez da to i znaju.
"Prema informacijama, ljudi kažu da nisu znali i jako veliki broj je išao sad gledati prvi put što je ovakva vrsta minusa i zapravo to govori da ne znaju. To se objavljuje u općim uvjetima, oni trebaju biti transparentni, nisu dovoljni samo opći uvjeti. Treba postojati bar računalni 'klik', elektronički potpis, nešto", kaže pravna savjetnica Udruge Potrošač Dijana Kladar za RTL Direkt.
'Nužna je viša razina financijske pismenosti'
Profesor političke ekonomije, Luka Brkić, kaže kako je država mogla nešto bolje učiniti.
"Ona je ta koja donosi zakone, sve što ima u zakonima i što nema to je regulator. Zadužen je i HNB za tu vrstu poslova, ali inzistiram da je odgovornost i na potrošačima - živimo u 21. stoljeću sa svakojakim elektroničkim čudima. Ja sam čak u dječačkoj dobi znao što je gotov novac. Danas tog nema, nužna je viša razina financijske pismenosti i kada uzmete istraživanja u 2015. i u 2019. situacija je bolja."
Novi slučaj franak?
Neki pak govore da je ovo novi slučaj franak i da ljudi nisu dobili potpunu informaciju, a da su banke postupile lihvarski.
"Ne bih išla tako daleko, ovo HNB mora riješiti mirnim putem, došlo je do problema, radi se o ugovornoj odredbi i praksi i ne treba raditi pompu u smislu tužbi. HNB koristi svoje ovlasti i ako ih nema onda je potrebno donijeti zakon da automatski kad dođe problem da ne daje preporuke, već je on taj koji stupa na scenu. Složila bih se da potrošači nemaju dovoljnu razinu pismenosti, ali ni banke ne govore i ne poštuju zakon. Ne govore jasnim jezikom", kaže Kladar.
'Ljudi u Hrvatskoj imaju potrebu za minusom'
Predsjednik je rekao da je banka kao vatra, dobar sluga i loš gospodar, ali i da vlasti narodne banke moraju voditi računa da se one ne otmu kontroli.
"Nisu se otele kontroli. Regulacija je takva kakva jest, nužno je govoriti o kvaliteti te regulacije. Možemo govoriti o razini pismenosti i transparentnosti, ali one rade u skladu sa zakonom. Nisam pravnik, ali ako čitate zakon o potrošačkom kreditiranju, onda se meni kao laiku čini da je to izvedeno legalno. Druga je stvar diskusija o moralnosti. Neki moji bivši studenti su mi zamjerili, vidio sam po pisanju portala, jer sam rekao da banke nisu socijalne institucije. To ne znači da im se treba dopustiti da izađu iz okvira, ali one definitvno nisu tu da se brinu o socijalnoj komponenti. Nije ni središnja, a kamoli komercijalna banka", kaže Brkić.
"Sad kad je izašlo u medijima i kad su svi reagirali, vjerujem da će se naći neko rješenje. Ljudi u Hrvatskoj imaju potrebu za minusom, nije ga rješenje potpuno ukinuti, ali na transparentiniji način ga komunicirati i vidjeti je li usklađeno s propisima", objašnjava Kladar.
