Nezavisni saborski zastupnik i bivši ministar financija Slavko Linić, komentirajući najave skorog rebalansa proračuna, ocijenio je danas da se optimistično planirani proračun za ovu godinu pokazao neodrživim jer Vlada ni u tri godine mandata nije uspjela pokrenuti gospodarski rast i privući investicije, a zbog održavanja svoje popularnosti, rekao je, odustala je i od svih najavljenih reformi.
Gostujući u HRT-ovoj emisiji Hrvatska uživo, Linić je ustvrdio da ni u trećoj godini mandata Vlada nije pokrenula kapitalne investicije u infrastrulturi i energetici.
Velik problem vidi i u rashodovnoj strani proračuna jer je Vlada odustala od gotovo svih najavljenih reformi - u zdravstvu i socijali, izdvajanju neosnovnih djelatnosti i obrazovanju.
Održavanje popularnosti nečinjenjem
"S reformama se stalo jer Vlada želi održati svoju popularnost na nečinjenju. Nema odgovornosti Vlade u pogledu tih reformi koje su najavljene krajem 2013. godine i sastavni su dio proračuna. Od svega se toga odustalo, ustvrdio je Linić.
Ocijenio je da ministri u svojim resorima neće postići zacrtane veličine, a kamoli dodatnu uštedu. Smatra i da a rebalans proračuna u cjelini neće postići značajnije uštede pred sam kraj godine u bilo kakvim brojkama.
"Na rashodovnoj strani ne vidim izlaz za kvalitetan rebalans, samo vidim da ćemo imati povećan deficit između 3 i 5 milijardi", istaknuo je.
Evidentan je, kaže, i pad discipline u plaćanju PDV-a, do čega je dovela nesigurnost u plaćanju i rokovima naplate.
Iako je ministar Boris Lalovac najavio da razmišlja o smanjenju prvog razreda poreza na dohodak i povišenju praga za najviši porezni razred, Linić ne vjeruje da će ova godina dozvoliti bilo kakve promjene poreza na dohodak.
S druge strane, upozorava i na vrlo tešku situaciju u lokalnim samoupravama. Svako diranje neoporezivog dijela u obračunu poreza na dohodak znači umanjenje prihoda jednica lokalne samouprave. Po procjenama, to je preko 2,5 milijarde kuna manje na godišnjoj razini u jedinicama lokalne samouprave.
Problem lokalne samouprave
Linić ističe i da su upravo jedinice lokalne samouprave od državnih institucija u ovome trenutku najlošiji platiše, upravo se one najviše ne pridržavaju rokova plaćanja, a s ovako velikim deficitom došle bi u još goru situaciju.
Premijera Zorana Milanovića optužio je da želi uvesti samo jednu stopu poreza na dohodak (od 25 posto) kako bi, pod krinkom stvaranja boljeg okružja za strane investicije, ustvari štitio bogate u Hrvatskoj.
"U ovoj zemlji gdje su velike razlike u plaćama, za mene je to neodrživo. Neodrživo je da sve svedemo na stopu od 25 posto. I da bi nekako ublažio tu svoju retoriku kako pogodovati bogatima, onda je izbačena priča o povećanju neoporezivog dijela koja je sigurno neodrživa", rekao je Linić u Hrvatskoj uživo.
Vezano uz najavu uvođenja poreza na nekretnine, koji bi mogao biti alternativa velikom oporezivanju rada, ne vjeruje da će se vlada na to odlučiti u predizbornoj godini, te ističe da nam "predstoji samo daljnje zaduživanje".
MOL je neodgovoran partner
Upitan za komentar aktualnog razvoja događaja oko Ine i MOL-a, ustvrdio je da MOL nije odgovoran partner jer je samo pokušao svoje derivate preprodati u Hrvatskoj, bez ulaganja u modernizaciju hrvatskih rafinerija, Inina istraživanja te eksploataciju nafte i plina.
"Takvog partnera treba maknuti ili od njega tražiti promjenu ponašanja", ističe bivši ministar.
Smatra da su dosadašnji pregovori s MOL-om tekli sporo jer i u samoj Vladi postoje ljudi koji su bliski Mađarima.
"Zato imamo tako spore pregovore i toliko neuspjeha. MOL-u je blizak i premijer i dosad ga je uvijek štitio. Iz kojeg razloga, nije objašnjivo. Znam da me maknuo kao čovjeka koji je najviše znao o Ini i koji je ugovor s MOL-om znao jako dobro. Situacija je tragična u Ini", rekao je Linić.
Smatra i da s MOL-om više nema pregovora, jer MOL kao gubitaš nema novca za ulaganje u Inu i samo čeka da preproda svoj udjel u Ini.
Budućnost Ine su dvije rafinerije koje se moraju modernizirati, istraživanje nafte i plina i eksploatacija te ponovno vraćanje u Siriju i druga područja izvan Hrvatske.
Eventualni budući partner mora jamčiti ulaganja u rafinerije i naftna polja. Ako ga nađemo, to je pogodan partner, poručio je.
