"Pročitajte deklaracije na proizvodima, nije uvijek povoljnije ono što je jeftinije, a ako nema deklaracije na proizvodu, tražite od trgovca da je postavi i da vam je predoči", savjet je ROZP-a u povodu nestašice limuna na svjetskom tržištu i s tim povezanog rasta cijena, ali i prodaje limuna tretiranih fungicidima.
U priopćenju ZORP-a, koji okuplja udruge za zaštitu potrošača iz pet jugozapadnih županija, a sjednište ima u Karlovcu, podsjeća se da mnoge generacije potrošača pamte razne nestašice, pa i nestašice limuna i banana 80-tih godina, ali i da je tog voća ipak, "iz nepoznatih razloga, uvijek bilo u Slunju".
'Ne koristiti koru'
"Slična situacija se pojavila i sada, ali su se trgovci snašli pa potrošači ne moraju ići u Slunj po limun. Uvezli su jeftiniji limun iz Turske, ali na deklaraciji tih limuna piše: 'ne koristiti koru, limun je tretiran imazalilom'", piše u priopćenju ROZP-a. Upozorava se, međutim, da je deklaracija je napisana sitnim, jedva čitljivim slovima.
ROZP tvrdi da imazalil kod dojenčadi i male djece izaziva probleme u središnjem živčanom sustavu, da je kancerogen te da kod odraslih djeluje loše na reproduktivne organe.
"To je fungicid koji prodire kroz koru na cijeli plod limuna, vrlo je stabilan, čak i na višim temperaturama. Zato savjetujemo potrošačima da kao korektivni faktor tržišta imaju pravo na informiran izbor roba koje će kupovati. Potrošači imaju pravo odlučivati kako, na što i gdje će trošiti svoj novac", kaže se u priopćenju naslova "Isplati li se kupovati jeftinije?"
'Do korisnika dolaze male količine'
Podsjetimo, kada se prije tri godine pojavila priča o mandarinama tretiranim imazalilom, mr. sc. Dubravka Kipčić, voditeljica Odsjeka za pesticide Zavoda za javno zdravstvo, za Danas.hr je objasnila o kakvom sredstvu je riječ. Objasnila je da se ono najčešće koristi u tretiranju citrusnih plodova protiv truljenja pri skladištenju, a da su količine kojima se tretira plodove strogo zakonski propisane.
"Bitno je u toj priči u kolikoj koncentraciji se imazalil koristi. To što dolazi do korisnika su milijunti dijelovi i male količine", rekla mr. sc. Kipčić za Danas.hr.
Čak i ako dođe do prekoračenja zakonski maksimalno dopuštene količine (MDK), to ne znači istovremeno i opasnost po zdravlje potrošača, jer su MDK vrijednosti daleko ispod toksikološki značajnih količina, kazala je Kipčić.
