LIJEPO ZAGORSKO SELO POSVAĐALO HRVATE: /

Desni ga preziru, lijevi ga se srame, a kineski novac koji ga je trebao spasiti nikako ne stiže

Image
Foto: Dalibor Urukalović/Pixsell, Boris Ščitar/Pixsell, Robert Anić/Pixsell

Umjesto obećanih 14 milijuna kuna, investicije i vraćanja u život Političke škole u bilo kojem obliku opet ništa. Svi su rokovi prošli, novac iz Kine za Političku školu nije uplaćen

14.2.2020.
22:21
Dalibor Urukalović/Pixsell, Boris Ščitar/Pixsell, Robert Anić/Pixsell
VOYO logo

Tek sat vremena vožnje od Zagreba smjestilo se zagorsko mjesto s povijesnoga značaja. Bez obzira na to, jedni ga vole, drugi mrze jer Kumrovec je rodno mjesto Josipa Broza Tita, čovjeka oko čije se uloge već desetljećima u Hrvatskoj lome koplja.

Kumrovcu je država nekada bila majka, danas je maćeha. Zgrade, vrijedna arhitektonska djela, propadaju, desetljećima vlasti ne znaju što će s njima, a dok čekaju nove vlasnike, nebrigu svi mi plaćamo. I kad je izgledalo kao da će problem biti riješen - sve se vraća na početak, donosi HRT u svojoj reportaži.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Crni ga mrze, a crveni ga se srame", kaže o Kumrovcu bivši načelnik općine Dragutin Ulama.

"Ovo nikako nije mrtvi kapital", kaže o zgradi nekadašnje političke škole u Kumrovcu voditeljica Muzeja "Staro selo" u Kumrovcu Tatjana Brlek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mrtvi se neće dizati, Jugoslavija se neće vratiti, a Kumrovčani će ostati ovdje, ne?", smatra umirovljenik iz Kumrovca Ivan Mikša koji obrađuje Titov vinograd.

Image
Foto: Dalibor Urukalović/Pixsell

Zdanje prepuštena zubu vremena

U Političkoj školi u Kumrovcu do 1990. godine obrazovao se elitni komunistički kadar bivše države. Na početku rata u njoj su bili specijalci, potom vukovarski prognanici. Kad su otišli 2002., zdanje je prepušteno zubu vremena.

Načelnik općine Kumrovec Robert Šplajt opisao kako je to nekad izgledalo:

"Nije se ni moglo samo tako ući u objekt. Morao si imati nekog poznatog ili imati neki razlog ili ući organizirano sa školom. Zdrada ima tri kata na kojima su smještene sobe. Struja je isključena u zgradi radi sigurnosti. Komunalni doprinos koji bi se trebao plaćati svake godine za zgradu je oko 70.000 kuna. Builo je i krađa i jedno vrijeme je to i policija čuvala ali ne mogu više s tim na kraj. Samo čekamo da dođe čim prije novi vlasnik i uspostave red u toj zgradi. Jer to je već postalo nemoguće", rekao je Šplajt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zgrada propada već 18 godina. Nakon brojnih natječaja i propalih projekata, prošlog se proljeća pojavila nada - kineski investitori na čelu s poduzetnicom Jiang Yu.

Najavila je da će, s obzirom na to da oko 70.000 kineskih turista posjećuje godišnje Kumrovec, prvu investiciju grupacije koji predvodi realizirati upravo tamo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Investitori su platili gotovo 600.000 kuna jamčevine, porez na prijenos nekretnine i dodatno kupili 27.000 kvadrata zemlje iznad škole. To je ukupno više od 2 milijuna kuna.

Image
Foto: Robert Anić/Pixsell

Novac nikad nisu uplatili

Gdje je zapelo s Kinezima objasnio je Siniša Malus, komunikacijski menadžer Kinesko-jugoistočnoeuropske poslovne asocijacije (CSEBA).

"Dakle, negdje prošlo ljeto su kineske vlasti malo jače počele kontrolirati i na neki način kočiti iznošenje novca iz Kine prema Europi i SAD-u uslijed problema koji su se dogodili što na razini Kina-SAD u kontekstu trgovinskog rata i konstantnih pritisaka SAD-a na kinesku administraciju, a što u kontekstu ovih nemira i nereda u Hong Kongu", objasnio je zastoj Malus.

Umjesto obećanih 14 milijuna kuna, investicije i vraćanja u život Političke škole u bilo kojem obliku opet ništa. Svi su rokovi prošli, novac iz Kine za Političku školu nikad nije stigao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Sad je na vladi odluka hoće li se ići u novi natječaj ili postoji mogućnost da se ako mi riješimo naš dio problema koji imamo možda u nekom dodatnom roku ili po nekim posebnim regulama plati ta nekretnina i bez novog natječaja", rekao je Malus.

Najboljemu se nada i načelnik:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nit vodilja koja nas vodi i koja je naša želja da tu zaposlimo minimalno u ovom objektu iza nas 100-150 ljudi, isto tako u Spomen domu 100 ljudi, zadovoljilo bi većinu naših potreba što se tiče zapošljavanja", rekao je Šplajt ha HRT.

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo