Dijabetes je postao pravi tihi ubojica hrvatskih građana. Glavni krivac je kasno otkrivanje, ali i loša regulacija koja je dijabetes postavila na visoko četvrto mjesto na listi ubojica.
Dvije sestre, dvije studentice u dva grada i ista dijagnoza: dijabetes tipa 1.
Jedna od njih dijabetes je dobila prije 13 godina, druga 2016. godine.
Kažu, sreća u nesreći je što imaju iste dijagnoze, pa se međusobno podržavaju.
"Trudim se što više paziti na prehranu i fizičku aktivnost. Mislim da me moja dijagnoza više tjera da razmišljam o tome što radim", kaže Ana Ćavar, studentica Medicinskog fakulteta u Splitu.
Njezina sestra Iva studira na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
"Do prije možda pet godina sam svakodnevno vagala svaki obrok i vagala hranu. Nakon određenog broja godina čovjek uđe u neku rutinu i to mu postane svakodnevica", priča Iva.
Iako na prehranu još uvijek paze, svakodnevno bockanje starom metodom sad je zamijenio čitač za bezbolno kontinuirano mjerenje glukoze.
Procjenjuje se da s dijabetesom u Hrvatskoj živi 450.000 ljudi, tip 1 ima oko 10%. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prije 5 godina u Hrvatskoj je zbog dijabetesa umrlo 1330 ljudi. S godinama brojka je rasla, pa ih je prošle godine umrlo od 2331. To je povećanje od 75% u samo pet godina.
"U svakom slučaju podaci jesu alarmantni, sve više je oboljelih i umrlih. Naravno da ova brojka o kojoj vi govorite je i stvar šifriranja, odnosno šećerna bolest je postala prepoznata kao uzrok smrti", tumači Dario Rahelić, Zavod za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB Dubrava.
U 2016. na liječenje šećerne bolesti potrošene su 4 i pol milijarde kuna, točnije 20% proračuna HZZO-a. Od tog novca čak 88% su troškovi liječenja komplikacija. Rahelić kaže - potrebno je organizirati sustav. Iako registar postoji, može biti i bolji.
"Registar koji bi obuhvatio sve osobe oboljele od šećerne bolesti i imao sve podatke o njihovim hospitalizacijama, lijekovima,. regulaciji šećerne bolesti, vrijednostima glukoze u plazmi, u značajnoj mjeri bi pridonio u planiranju budućnosti i budućih troškova", priča Rahelić.
Šećerna bolest sa sedmog mjesta glavnih uzroka smrti Hrvata popela se na visoko četvrto.
