Već smo objavili dobre vijesti za hrvatski turizam, a to je statistika dolazaka gostiju. I dok je turista sve više, radnika na obali sve je manje.
Ugostitelji su u panici jer prijeti im ključ u bravu. Poslodavci od Vlade traže hitno povećanje kvota za uvoz stranih radnika. I dok ministar rada uzaludno pokušava zaposliti građane s burze, ministar turizma skloniji je udovoljiti poduzetnicima.
Svaka istina ima dvije strane - ovisno o kutu gledanja - tako i problem nedostatka radnika u turizmu. U RTL Dosjeu skenirali smo trenutno stanje.
Turistička sezona pred vrhuncem, a goste nema tko poslužiti. Izgledni je to scenarij ove sezone jer mnogi se ugostitelji suočavaju s istim problemom.
"Ovaj restoran postoji osamnaest godina. Svaku godinu je sve veći i veći problem upravo s radnom snagom. Ne samo kod nas nego i kod svih mojih kolega s kojima sam u kontaktu. Svi istu muku mučimo upravo u periodu sezone", kaže vlasnik restorana u Rijeci Danko Borovina.
Zato su iz Hrvatske udruge poslodavaca, ali i turizma prošlih dana uputili hitan apel Vladi za povećanje kvota inozemnih radnika. "Ako se to ne dogodi", kažu, "sezona je ugrožena. Nedostaje čak četiri tisuće radnika".
"Mi smo se obraćali resornim ministarstvima već prije mjesec i pol s nizom dopisa gdje upozoravamo na probleme koji su se pojavili. Za koje već znamo da dugo postoje. Međutim, dosad još nismo dobili nikakav odgovor", kaže Admira Ribičić iz HUP-a.
Iako je ministar turizma obećao pomoć, resorni ministar rada, kao i premijer trenutno nisu za nova povećanja kvota za strane radnike.
"Kada nedvojbeno utvrdimo da su iscrpljene mogućnosti zapošljavanja naših državljana, onda smo spremni razmotriti i proširiti kvote", rekao je premijer Plenković.
VEZANA VIJESTI
- Ugostitelji strahuju od kolapsa: 'Neka Vlada pokaže da je spremna povući neke konkretne mjere'
- Poslodavci traže hitnu reakciju: 'Trebamo još stranih radnika, ugrožena je turistička sezona!'
Kvote za uvoz inozemnih radnika svake se godine drastično povećavaju: godine 2017. oko 7000 stranaca moglo je doći raditi u Hrvatsku. Prošle je godine taj broj i više nego upeterostručen - gotovo 39.000 stranih radnika. A ove godine čak 65.100. Od toga, više od 15.500 ljudi dolazi raditi u ugostiteljstvo. I ta je kvota već popunjena. Jer, iako je 2297 slobodnih mjesta, zahtjeva je već sad tisuću više, odnosno 3259.
Problem nedostatka radne snage koji je eskalirao u najgorem trenutku, nije nastao jučer. Ugostitelji su godinama upozoravali da će se ovo dogoditi.
Poslodavci radnike pokušavaju zadržati na sve moguće načine. Nude 13. plaću, bonuse, božićnice, a sat rada u ovom sektoru je najskuplji - čak 85 kuna.
"U zadnje dvije godine plaće su rasle skoro 14,3 - 14,5 posto. A do tada negdje godišnje možda ako su rasle jedan, dva ili tri posto. Dakle, dokaz je ono što smo rekli: ključ uspjeha u turizmu ipak je čovjek", kaže ministar turizma Gari Cappelli.
A upravo taj ključ uspjeha sada - nedostaje. Apetiti radnika, tvrde ugostitelji, postali su preveliki.
"Sat čistačice za apartmansko čišćenje vam je pet, deset i više eura. E sad, to je srednja stručna sprema, ja ne podcjenjujem, ali to možemo svi mi raditi", rekao je Borovina.
Za bolje uvjete i veću plaću za isti posao domaći radnici - iselili su se u inozemstvo. A strance se sve češće viđa u hrvatskim kuhinjama.
"Ljudi su dragi, prijateljski raspoloženi. Grad je miran, blizu planina i mora. Zato sam odabrao ovdje raditi. Odlična je plaća. Raditi ovdje za mene je odlična prilika.", kaže kuhar Stephan, Filipinac zaposlen u Dubrovniku.
U Hrvatsku žele doći raditi, ne samo u turističkim, nego i u drugim djelatnostima. Jer što je Hrvatima europska plaća, to je ovim strancima hrvatska.
U Hrvatskoj je registrirano 111.227 ljudi bez posla. A na Zavodu za zapošljavanje poslodavci u uslužnim i ugostiteljskim zanimanjima trenutno traže 1778 radnika.
"Po meni bi trebalo na prekvalifikaciju, s obzirom na to da na birou ima sposobnih ljudi, prekvalificirati ih za neke poslove koji nisu toliko zahtjevni u ugostiteljstvu, tipa pomoćno osoblje u kuhinji. I škole moraju s tom djecom imati bolju komunikaciju s objektima da nakon prakse ostanu raditi", smatra Borovina.
Zemlje u našem okružju problem radne snage rješavaju otvorenim tržištem za sve.
"Slovenski model pretpostavlja da ne planiramo ništa unaprijed: nego kada se uoči da nekih radnika na tržištu nema, da 'po defaultu' ili po zakonu dobijete mogućnost uvoza te radne snage koja vam je potrebna", rekao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
U HUP-u predlažu da to postane i hrvatska praksa. Jer ugostitelji teško da mogu još dugo izdržati.
"Uz ovo porezno opterećenje, uz ovaj pritisak i uz nedostatak kvalificirane radne snage, bojim se da će biti puno zatvaranja objekata", kaže ugostitelj Marin Medak.
Najviše će štetu ipak osjetiti država. Jer ovaj sektor čini gotovo četvrtinu hrvatskog gospodarstva. A ključ u bravu restorana - najgora je opcija!