SVE JE GORE /

'Kult nasilja' poput tsunamija se proširio regijom: Od političara do građana, svi se vrijeđaju

Image
Foto: Shutterstock/Ilustracija

Mnogi ljudi, posebno žene, ostaju u nestabilnim vezama, praćenim nasiljem, samo zbog ekonomske ovisnosti, straha za svoju egzistenciju i budućnost svoje djece. Također, žrtve često imaju strah od osude okoline, vjerujući da će procesuiranjem nasilnika biti obilježene, osramoćene i izolirane, dok tradicionalne društvene norme sugeriraju da je uloga žene 'čuvati mir' u obitelji

Ivan Trajković

31.10.2024.
18:17
Shutterstock/Ilustracija
VOYO logo

Slobodno se može reći da je posljednjih mjeseci val – zapravo ne val, nego pravi tsunami – nasilja pogodio sve zemlje regije. Svakodnevno se u regionalnim medijima mogu pronaći vijesti o vršnjačkom nasilju u školama, obiteljskom nasilju nad ženama i djecom, koje nažalost nerijetko završi tragično, pa sve do slučajnih slučajeva nasilja na javnim mjestima. Nasilje, tučnjave i vrijeđanje na nacionalnoj osnovi odavno su postali 'pratiteljski program' svih većih sportskih događanja u regiji, posebice nogometnih utakmica, a najviše - kada igraju reprezentacije.

Image
SVAŠTA JE RADIO /

Dječak (12) sudjelovao u neredima, a sada mu je suđenje odgođeno - jer je majka otišla na Ibizu

Image
SVAŠTA JE RADIO /

Dječak (12) sudjelovao u neredima, a sada mu je suđenje odgođeno - jer je majka otišla na Ibizu

Kult nasilja na internetu

Taj 'kult nasilja' jasno je vidljiv i na internetu, prvenstveno na Facebook stranicama i u komentarima, ali i na drugim društvenim mrežama, poput Instagrama i TikToka. Već dugogodišnji problem 'botova' (lažni računi koji se otvaraju samo za komentare) danas je praktički postao dominantan, posebice na stranicama medija u regiji. Uvrede na nacionalnoj osnovi, politički motivirani komentari, kao i druge vrste vrijeđanja i ponižavanja su svakodnevica - dovoljno je kliknuti na jednu od vijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neki su mediji čak krenuli sa strategijom objavljivanja samo pozitivnih vijesti na društvenim mrežama (tzv. 'sigurno novinarstvo'), no to je dovelo do velikog pada čitanosti. Ostali mediji, ponajprije tabloidi, ali i sve etablirani mediji, imaju drugačiju strategiju - vijesti, članci i naslovi namjerno se pišu kako bi izazvali podjele mišljenja, te 'natjerali' korisnike da kliknu na članak.

X ukinuo sve zabrane

Twitter, današnja mreža 'X', s druge strane, ima poseban problem - međusobno vrijeđanje političkih protivnika, ali i običnih korisnika, praktički je 'način funkcioniranja'. Ne pomaže ni to što je milijarder Elon Musk, otkako je preuzeo Twitter, uklonio većinu 'safeguards' (mehanizama za sprječavanje digitalnog nasilja), a uvrede i nerijetko otvorene prijetnje na ovoj mreži praktički se nikako ne kažnjavaju. Lideri iz regije - Aleksandar Vučić, Plenković, Milanović - stalno su 'u vijestima', a međusobni obračuni stranačkih čelnika, saborskih zastupnika i ostalih dužnosnika, čiji 'tvitovi' nerijetko završe u 'pravim' medijima, nisu ' zaostali'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Često se na društvenim mrežama krivnja nasilnika u stvarnom svijetu reducira, po principu 'pa nije tako htio, a što je s ovim…', dok su žrtve nasilja, nažalost, često su na 'stupu srama'. Najčešća rečenica je '…. ali sama je kriva…' ili '…. zašto se uopće udala za njega…'. Time se praktički stvara 'kultura prihvaćanja krivnje' koja, popraćena tradicionalnim mitovima i mentalitetom, vodi u ono što stručnjaci nazivaju 'spiralom nasilja'.

Strah od posljedica ako se prijavi nasilje

Aleksandra Arsić, pravnica i doktorandica prava, navodi da je zakon u ovakvim slučajevima jasan, ali i da mnoge žrtve nasilja ne prijave nadležnima ili to učine kada je već kasno:

"Razlozi ovakvog stava duboko su ukorijenjeni u složenim društvenim, psihološkim, ekonomskim i pravnim čimbenicima, koji podržavaju kontinuitet nasilja, zbog čega žrtve ostaju zarobljene u začaranom krugu. Jedan od glavnih razloga neprijavljivanja nasilja je nepovjerenje u pravosudni sustav. Sami sudski postupci mogu biti neizvjesni, dugotrajni i skupi, a izrečene kazne često nedostatne da ostvare svoju preventivnu i represivnu svrhu. U praksi se često očekuje da će se dokazati ponovljeni činovi nasilja kako bi se slučaj ozbiljno razmotrio. Također, nedovoljna težina pridaje se psihičkom nasilju, koje često niti žrtva ne prepoznaje. Neprepoznavanje nasilja je još jedan ključni faktor – dugotrajno psihičko nasilje u vidu manipulacije osjećajima kod žrtve može izazvati osjećaj krivnje, pa bi žrtva vjerovala da je takav tretman zaslužen", objašnjava Arsić.

Mnogi ljudi, posebno žene, ostaju u nestabilnim vezama, praćenim nasiljem, samo zbog ekonomske ovisnosti, straha za svoju egzistenciju i budućnost svoje djece. Također, žrtve često imaju strah od osude okoline, vjerujući da će procesuiranjem nasilnika biti obilježene, osramoćene i izolirane, dok tradicionalne društvene norme sugeriraju da je uloga žene "čuvati mir" u obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

POGLEDAJTE VIDEO: Policajca -predatora svi znaju, ali vlada zavjet šutnje. Sumnjiče ga za nasilje i bludne radnje

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo