U vremenu kada zastupnici masovno pretrčavaju iz stranke u stranke, koje su nerijetko i potpuno suprotstavljene kao u slučaju HNS-ova prelaska u koaliciju s HDZ-om, postavlja se pitanje kako stati na kraj takvom nemoralnom ponašanju te koji su uzroci tome?
Kako piše Deutsche Welle, koji je razgovarao s jednim politologom i jednim političkim analitičarom, ne postoji pouzdani odgovor je li rješenje u boljim pravilima saborskog rada ili bi se rješenje takve krize trebalo potražiti u sveopćem slomu.
Takvim političkim trgovanjem izvrdavaju se načela demokracije kao izraza glasačke volje naroda, pa se političke elite ponašaju kao da je rezultate izbora uvijek moguće ponovno posložiti kako kome odgovara.
Češća pojava u mlađim parlamentarnim demokracijama
Goran Čular, istraživač s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji se već dugi niz godina bavi istraživanjem odnosa u i među političkim strankama, rekao je za DW da je političko trgovanje češća pojava u mlađim parlamentarnim demokracijama u istočnom dijelu Europe.
Tu pojavu je Čular ironično nazvao "stranačko-parlamentarnim" turizmom: "Posrijedi je sistemski utjecaj koji može rušiti vlade, ali ih i održavati na životu. Kod nas se danas više radi o održavanju."
Može se ublažiti, a ne i iskorijeniti
Ovaj politolog smatra da se ta pojava može ublažiti, ali ne i u potpunosti iskorijeniti.
"Recimo, baš Hrvatska ima preliberalna pravila o radu i osnivanju klubova zastupnika koja odudaraju od željenog ili progresivnog duha tih tijela. Klubovi bi trebali biti središta stranačko-parlamentarnih frakcija i vid organiziranja jedne partije u parlamentu. No kod nas klub mogu osnovati dvije partije i jedan slobodni zastupnik, što više podsjeća na traženje partnera za preferans“, rekao je Čular za DW.
Teška kriza višestranačja
Čularovo je mišljenje je da bi rješenje problema trebalo potražiti u praktičnim rješenjima poput toga da klub smije osnovati stranka s minimalno tri mandata na samom početku. Osim toga, smatra, dobro je bilo rješenje pravilo o financiranju prema kojemu se glavarinu za pojedinog zastupnika ne može prenijeti na drugu stranku.
"Naravno, to je i odraz teške krize višestranačja, odnosno klasične liberalne, parlametarne demokracije. Sudarili smo se s njezinim ograničenjima, i pitanje je koliko se ona uopće više može popravljati. Ali, nemamo mnogo izbora, kako stvari stoje, nego moramo ustrajati na pokušajima, te ozbiljno razmatrati efekte. A ne znam koliko za to danas u Hrvatskoj ima volje i kapaciteta za obranu interesa najšire zajednice, dakle, pa i ne samo u Hrvatskoj“, zaključio je Čular.
Glavne vrijednosti društva su na izdisaju
Jaroslav Pecnik, politički analitičar i bivši saborski zastupnik Hrvatskih laburista rekao je da u svemu tome "prevladava brutalna, primitivna pragmatika".
"Ne razmišlja se mnogo o budućnosti, što pokazuje da su glavne vrijednosti ovog društva na izdisaju, pa i politički moral. Kao uoči pada Rimskog Carstva, sve je dopušteno, svaka laž. Apsolutne istine dakako nema, no određene norme ipak moraju postojati", smatra Pecnik koji navodi primjer ciničnih obrazloženja predsjednika HNS-a koji je prešao iz oporbe u savezništvo s HDZ-om.
Pecnik je uvjeren da je izlaz iz ove nemoralne situacije potpuni ekonomski kolaps koji je "vjerojatno neminovan, nakon kolapsa političkog morala".