Hrvatska, jedna od najzatvorenijih zemalja Europe prema strancima, treba čak 100 tisuća imigranata kako bi joj pomogli obnoviti gospodarstvo, piše Nacional.
arti-201007200045006Naime, negativan omjer zaposlenih i umirovljenih od 1:1,23, "fiksna" brojka nezaposlenih od 300 tisuća te projekcije prema kojima će 2015. godine Hrvatska imati gotovo 13 posto stanovnika manje nego danas, s populacijom u dobi od 25 do 30 godina manjom za 30 posto u odnosu na 2004. godinu, govori o tome da Hrvatskoj, vjerovali ili ne, nedostaje radne snage.
Idealno bi bilo kada bi Hrvatska uvozila mladu, visokoobrazovanu radnu snagu, poput SAD-a koji uvozi toliko studenata i znanstvenika da stranci čine polovicu znanstvenih istraživača u državi. No, u RH na visokoobrazovane otpada tek jedan posto od 30.000 ljudi koji su dobili radnu dozvolu.
Više pastira nego visokoobrazovanih!
U 2009. godini dano je zeleno svjetlo za samo deset liječnika, tri magistra farmacija i jednog doktora kiropraktike, dok je u samo prvih šest mjeseci 2009. godine, primljeno na rad 2500 stranih građevinskih radnika, 160 radnika u turizmu, 30 pomoćnih ratara i 25 pastira.
arti-201005300076006U elektrotehnici i računarstvu bi ponajprije trebali useljenici zbog demografskog manjka kadrova: više ih godišnje ide u mirovinu od broja koji se tek obrazuju za to zanimanje koje traži sve veći broj ljudi.
Najviše iseljenika putuje iz Kine, Indije i Filipina, a svaki treći završi u Europi, a svaki četvrti u SAD-u. U takvim okolnostima Hrvatska mora vrlo pažljivo izraditi svoju strategiju kako bi privukla strane radnike znanja i referenci koje su joj potrebne, upozoravaju stručnjaci.
'Jesmo li mi uopće država?'
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i HNS-ovac Radimir Čačić otvoreno su progovorili o nužnosti uvoza radne snage, no bili su kritizirani. Jedan od kritičara je i SDP-ovac Ljubo Jurčić, koji smatra većim zadatkom aktiviranje prijevremeno umirovljenih i nezaposlenih u Hrvatskoj, gdje po njegovom mišljenju nedostaje pola milijuna radnih mjesta.
"Trebamo sustav koji će svima učiniti rad isplativijim od preranog umirovljenja. To nije lako, no ako ćemo sve te naše građane prepustiti trajnoj nezaposlenosti, moramo se zapitati jesmo li mi uopće država", kazao je Jurčić Nacionalu.
Pola Dalmatinaca ne voli strance
Tko god bio u pravu, imigranti koji se odluče živjeti u Hrvatskoj moraju imati na umu da je to država čijih 25 posto stanovnika ne bi u svojoj obitelji prihvatilo osobu druge rase ili vjeroispovijesti, a petina ispitanih ni osobu druge nacionalnosti.
Ponajviše ksenofobije u istraživanju agencije Puls pokazali su stanovnici Dalmacije. Njih pola izjavilo je kako ne voli strance, iako ponajviše njih i na njima zarađuje putem turizma.
Prethodni članci:
arti-201007200045006 arti-201005300076006 arti-201007290549006 arti-201008120553006 arti-201008210029006
