Helena i Đorđe ovo će ljeto posluživati goste u jednom dubrovačkom restoranu. Zaradit će tri puta veću plaću nego kod kuće, u Bosni i Hercgovini.
"Prednosti su zato što mi je blizu, što su veće plate, uslovi su dobri", kaže nam Đorđe Vuković.
"Jako mi se sviđa tu prvenstveno jer mi je blizu doma, blizu mojih, mogu uvijek skoknut do mame na čorbicu i snašla sam se nekako, tu mi je super ekipa nova i zarađujem jako puno", dodaje Helena Sivrić.
Oni su samo dvoje od sve brojnijih stranaca koji rade u Hrvatskoj. Ali treba ih još: poslodavci su ispucali odobrene kvote i Vladi uputili apel.
"U Hrvatskoj ne možemo naći radnu snagu"
"Tražili smo još 10-ak tisuća kvota, za uvoz radnika iz neeuropskih zemalja. Fali radnika, nažalost moramo ići po strane radnike jer u Hrvatskoj ne možemo naći radnu snagu", ističe Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
Gotovo 1800 konobara, kuhara i drugih radnika u ugostiteljstvu traži se preko burze, kao i nešto više od 700 radnika u građevini, te 800 u trgovačkim zanimanjima.
Ali u Hrvatskoj ih je nemoguće naći: jer iako je nezaposlenih 112 241 samo je 1 600 njih spremno za rad u sezoni. A problem je što je procedura za uvoz radnika - presložena, kaže i vlasnik ovog zagrebačkog restrorana.
"Hrvatska definitivno po tom pitanju nije spremna kao država da asimilira svu tu radnu snagu ali bitno je. Da, nažalost, bez vanjske radne snage bilance će svima padati i neće moć evaluirati biznis koji im neće moć rast bez uvoza", upozorava Marin Medak.
Donedavno je to bio ogroman broj nezaposlenih - a danas je nedostatak radnika ključan problem hrvatskog gospodarstva. Pa tako u Hrvatskoj radi sve više Indijaca, Filipinaca, Ukrajinaca, Srba i Bosanaca.
Odlukom Vlade godišnja kvota za zapošljavanje stranaca je 65 100 dozvola. Do sad je iskorišteno 31 213 mjesta u zadanoj kvoti. U graditeljstvu je od 17.800 kvota za novo zapošljavanje preostalo 4.485 mjesta - 2.622 zahtjeva već je u postupku. U turizmu i ugostiteljstvu od 15.611 kvota veći je broj zahtjeva nego mjesta - preostalo je 2.297 mjesta, a traže se dozvole za 3.259 radnika.
Kvote ne mogu predvidjeti realne potrebe, kažu poslodavci: pa se zalažu za uvođenje slovenskog modela.
"To je model u kojem ne morate planirati kvote jer kao što se i sada i danas vidi da mi ne možemo predpostaviti koliko će nam ljudi trebati za godinu dana unaprijed kada mi planiramo kvote sa Vladom. Slovenski model pretpostavlja da mi ne planiramo ništa unaprijed nego kada se uoči da radnika na tržištu nema da vi po zakonu dobite radnu snagu koja vam je potrebna", jasno će Majetić.
I strane radnike bi moglo biti sve teže pronaći
No problem je slovenskog modela što je teže kontrolirati gdje radnici idu, jer mnogima je cilj - zapad, kojemu je lakše približiti se hrvatskom radnom dozvolom. Poslodavci kažu da se to događa i sada: strani radnici su se registrirali u Hrvatskoj, i brzo otišli van.
I strane radnike bi moglo biti sve teže pronaći - jer Njemačka je donijela zakon kojim poslodavac može zaposliti radnika koji ne dolazi iz Europske unije te ne mora dokazivati da na europskom tržištu nije uspio pronaći adekvatnu radnu snagu. Helena i Đorđe umjesto Munchena i dalje biraju Dubrovnik.
"Njemačka opet moraš, troškovi su ti veći i sve ti je veće ostane ti tako reć isto a tu ti je blizu porodica zadovoljan sam Dubrovnikom", jasno će Đorđe Vuković.
"U Njemačkoj jesu veće plaće ali troškovi su veći, stanarina i sve ostalo, ja generalno ne bih išla dalje odavde, lijepo zarađujem i ja sam sasvim zadovoljna, mogu zaraditi za jako lijep život", kaže Helena Sivrić.
Odobri li vlada da u Hrvatsku dođe još 10 000 stranih radnika - bit će ih ukupno 75 000. Otprilike kao Zadrana.
