Nakon propalog aranžmana s Izraelom oko nabave rabljenih i redizajniranih američkih borbenih zrakoplova F-16 Barak, a radi obnove borbene eksadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, očekivalo se da će Hrvatska ipak uskoro krenuti u nabavu modernih lovaca 4. ili 5. generacije. No, rebalans državnog proračuna uslijed koronakrize definitivno je ugasio sve nade da će se to dogoditi u bližoj budućnosti, ali ne znači da u nekom trenutku nabava novih zrakoplova opet neće biti pokrenuta, piše Poslovni dnevnik.
F-16 za siromašnije i F-35 za bogatije
Već sada se u HDZ-ovoj predizbornoj komunikaciji može čuti da kupnja nije zaustavljena, nego samo odgođena do jeseni, prije svega zbog zahtjeva potencijalnih ponuđača koji zbog pandemije nisu mogli osigurati sve elemente kvalitetne ponude. Osim toga, uskoro će i parlamentarni izbori pa će nabava uvelike ovisiti i o tome tko će poslije izbora formirati Vladu.
Poslovni dnevnik piše kako dvojbu oko obnove borbene zračne flote nema samo Hrvatska nego i dobar dio europskih zemalja, redom naših saveznica iz EU-a i NATO-a koje već jesu, ili tek planiraju naručiti zrakoplove. Uglavnom se radi o američkim F-16 za one siromašnije zemlje te F-35 za bogatije.
Prema podacima Međunarodnog mirovnog istraživačkog instituta iz Stockholma (SIPRI), europske zemlje su za razdoblje 2020.-2029. ugovorile kupnju 380 zrakoplova, no ono što upada u oči je da je isključivi prodavač SAD, a što znači da su dugoročno istisnuti svi domaći, europski igrači poput multinacionalnog Airbus Eurofightera, švedskog Saab Gripena ili pak francuskog Dassaulta.
Koronakriza i tenzije na relaciji SAD - EU
Vrijednost tih narudžbi prelazi 500 milijardi eura, a pitanje je može li situacija koju je koronakriza prouzročila u gospodarstvu, ali i nove tenzije na relaciji SAD-EU, prije svega SAD-Njemačka, nešto promijeniti. Hoće li europskoj javnosti, a samim tim i političkim moćnicima, biti prihvatljivo da u krizi koja je dobrano prodrmala njihovo gospodarstvo, a vrlo snažno i Airbus koji zapošljava izravno 140 tisuća ljudi, a barem još toliko i neizravno, realizira narudžbe od američkih tvrtki - postavlja pitanje Poslovni dnevnik.
Sredinom svibnja objavljeno je da je njemačka vlada uvjetovala pomoć svom nacionalnom prijevozniku Lufthansi (koja je inače privatna tvrtka), neodustajanjem od pet milijardi eura vrijednih narudžbi za nove putničke zrakoplove, a koji im sada zapravo i ne trebaju. Njemačka obnavlja i svoju flotu ratnog zrakoplovstva, a planovi prije korone bili su kupnja 90 Eurofightera i 45 Boeingovih lovaca F-18 u raznim verzijama. Jesu li F-18 koji bi stajali i više od pet milijardi eura i dalje opcija? Teško je reći, a s obzirom na tijek događanja vjerojatno ne. Italija i gotovo sve sjevernoeuropske zemlje odlučile su se za F-35, a dijelovi flota su im već isporučeni.
Možda 'uskočimo' u zajedničku europsku nabavu?
No hoće li EU zbilja dopustiti da im krah civilnog zrakoplovnog tržišta uništi Airbus te umanji tehnološke kapacitete i ostavi stotine tisuća nezaposlenih, pita se također Poslovni dnevnik te odgovara da takvo nešto nije baš vjerojatno.
Svijet se nakon korone sve više počinje ponašati protekcionistički te je vrlo izvjesno da će u nekom trenutku, koji bi mogao nastupiti već za koji tjedan ili mjesec, svakako nakon što 1. srpnja Njemačka od Hrvatske preuzme predsjedanje EU-om, donese na razini Europske komisije odluku o zajedničkim prioritetnim kupnjama vojnih zrakoplova za članice Unije.
Na tom tragu bi se ponovno mogla promijeniti i agenda modernizacije HRZ-a koja bi opet u prvi plan mogla staviti europske proizvođače, a hoće li to značiti nabavku Eurofightera, Rafalea ili Gripena, ovisit će o modelu koji će EU pripremiti. U konačnici, nije nemoguće da ćemo te zrakoplove kupovati uz poticaje iz europskih fondova koji će ići i do 85 posto nabavne cijene.
