Najkritičnije točke u hrvatskim javnim financijama su Grad Zagreb i zdravstvo, a pandemija koronavirusa tu krizu je pojačala, ali i u potpunosti razotkrila.
U razdoblju od 2015. do 2020. godina svi gradovi su gubili dio prihoda zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak. Takvoj situaciji prilagođavali su se godinama te su se uspjeli nositi s njome čak i za vrijeme koronakrize, no Zagreb se našao u dodatnom problemu i još se više zadužio prema državi.
Ista situacije je i u zdravstvu, koje je u prošloj godini od države dobilo najveći novac za sanaciju gubitaka. No, dugovi su rasli i natjerali Vladu na rebalans ovogodišnjeg proračuna kako bi država mogla i ove godine zdravstvu doznačiti 2,8 milijardi kuna za sanaciju duga, piše Novi list.
Beskamatni zajmovi
Prema podacima Ministarstva financija o beskamatnim zajmovima, država je prošle godine godine lokalnim vlastima isplatila 1,4 milijarde kuna beskamatnih zajmova, dok je HZZO-u odobrila 1,5 milijardi kuna.
Lokalnim vlastima je država odobravala zajmove s osnova pada prihoda, zajmove s osnove povrata poreza i prireza te zbog odgode plaćanja poreza i prireza koje lokalne vlasti nisu mogle naplatiti jer je država poduzetnicima odobrila odgodu plaćanja tih davanja.
Većinu tih zajmova za prošlu godinu nije uspio vratiti ni Zagreb, koji državnom proračunu duguje 424,5 milijuna kuna za zajmove odobrene u prošloj godini. Od tog iznosa, 303,8 milijuna kuna otpada na zajam koji je država odobrila Zagrebu radi povrata poreza. Točnije, država je prošle godine isplatila građanima povrat poreza preplaćenog u 2019. godini, umjesto Zagreba. Zagreb je taj novac trebao vratiti do lipnja ove godine.
No, država nije pomagala samo Zagrebu. Rijeka, Opatija i Crikvenica, pa i Primorsko-goranska županija našle su se u situaciji u kojoj su od države tražile pomoć, no ti su gradovi i županija uspjeli vratiti lanjsku pozajmicu prije isplata preplaćenog poreza za 2020. godinu.
Zagreb se, pak, tako dodatno zadužio kod države za 444,2 milijuna kuna bez da je vratio dug za lanjsku pozajmicu za povrat poreza. Ukupan dug na osnovu zajmova Zagreba je ukupno 867,8 milijuna kuna. No, ministra financija Zdravka Marića i novo vodstvo grada trebala bi brinuti činjenica da je Zagreb svoj dug u drugoj godini pandemije udvostručio jer je trebao novi zajam, a nije vratio ni stari.
Dugovi i u PGŽ
Prema podacima iz Ministarstva financija, ni Rijeka nije vratila dio zajma iz 2020. godine. Zajam za isplatu poreza za 2019. godinu iznosio je 21,9 milijuna kuna te je država taj iznos već naplatila. No, za namirenje ovogodišnjeg povrata poreza Rijeci je država morala odobriti zajam od 33,7 milijuna kuna. Osim toga, Rijeka ima i dug od 7,2 milijuna kuna na ime prošlogodišnje pozajmice od ukupno 17,9 milijuna kuna. Sveukupni dug Rijeke prema državi iznosi 40,9 milijuna kuna.
Da od države uzmu najam na ime pada prihoda prošle godine nisu iskoristili ni Rijeka, ni Crikvenica, ni Opatija, kao ni PGŽ, dok je Zagreb iskoristio i tu mogućnost. Prošle je godina PGŽ uzela novac kao beskamatne zajmove od države na ime odgode plaćanja poreza i prireza te isplate povrata poreza, no županija i gradovi uredno su taj novac vratili.
Pomoć su trebali i ove godine oko isplate poreza. Primorsko-goranska županija zadužena je kod države 19,2 milijuna kuna, Opatija milijun kuna, a Crikvenica 1,9 milijuna kuna, piše Novi list.
