Iako analitičari tvrde kako će referentne kamate po kojoj velike banke međusobno posuđuju novac porasti tek dogodine, činjenica je da morati porasti. Šestomjesečni euribor trenutačno iznosi negativnih 0,22 posto, a pretkriznih godina je bio tri, četiri pa i pet posto, te je jasno da bi u budućnosti moglo biti problema s kreditima čije su promjenjive kamate privezane uz njega. Neke ranije računice iz Hrvatske narodne banke pokazivale su da bi rast euribora za dva postotna boda izazvao slične probleme kao švicarski franak.
No, čini se da bi građani lošije prošli sa slabljenjem kune i tečajnim rizikom nego s rizikom od rasta kamata jer za rast kamata postoje uzde i propisane maksimalne kamate. Za tečajni rizik takve pomoći nema.
Hrvatski građani u ovom trenutku otplaćuju gotovo 118 milijardi kuna kredita, od čega je 41 milijarda stambenih vezana uz eure, te 18 milijardi gotovinskih. Nije poznato koliko je od tih kredita starih, a koliko novih i koliko ih ima promjenjivu kamatu. Nije poznato ni kad će euribor rasti. Građane bi od kamatnog rizika mogao spasiti Zakon o potrošačkom kreditiranju koji propisuje maksimalne kamate, a koje se određuju na temelju prosječno ponderirane kamate koju dvaput godišnje objavljuje Hrvatska narodna banka. One za stambene kredite ne smiju biti 33 posto veća od prosječno ponderirane, što znači da smije biti do 6,74 posto u prvoj polovini 2017. Za ostale kredite ne smije prelaziti ponderiranu kamatu više od 50 posto, što znači da ti krediti ne smiju biti skuplji od 12,05 posto kamate.
Rast rata ne samo stambenih nego i gotovinskih kredita
Trenutačno stambeni kredit od 80.000 eura vezan na rok otplate od 20 godina, po 5,07 posto promjenjive kamate vezane uz euribor znači mjesečnu ratu od 531 euro ili 4014 kuna. Kad bi euribor skočio za dva postotna boda rata bi iznosila 4714 kuna. Uzme li se pritom u obzir maksimalna kamata stambeni kredit pak ne bi smio poskupjeti više od 608 eura pa bi mjesečna rata ipak na kraju iznosila 4695 kuna. No, kad bi samo tečaj kune kliznuo 10 posto, a da se euribor ne makne ni milimetar, onda bi mjesečna rata otišla na 4415 kuna. Kad bi se dogodio scenarij da taj kredit dobije maksimalnu kamatu od 6,74 posto i kad bi još tečaj kune pao 10 posto, onda bi rata iznosila 5054 kune.
U slučaju gotovinskih kredita da euribor skoči za dva postotna boda onaj tko ima kredit od 10 tisuća eura na pet godina uz promjenjivu kamatu od 8,03 posto plaćao bi ratu umjesto dosadašnjih 1533 kune 1607 kuna, a maksimalno mu kredit može skočiti do 12,05 posto ili na ratu od 223 eura, odnosno 1683 eura. Ovom bi dužniku također život od svega toga više zagorčalo slabljenje kune od 10 posto, zbog čega bi mu rata s 1533 kune skočila na 1687 kuna.
