Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa više neće pokretati
postupke zbog povrede načela u obnašanju dužnosti, a svi već
pokrenuti postupci se - obustavljaju.
Rezultat je to nove odluke Visokog upravnog suda zbog koje
Povjerenstvo traži od DORH-a preispitivanje presude. Tko direktno
od političara najviše profitira, analizira Damira
Gregoret.
S obje strane političkog spektra nisu se birale riječi, s tim da
su do odluke Ustavnog suda u slučaju Tomislava
Karamarka, sudovi žalbe političara redovito - odbijali.
Novom presudom Visokog upravnog suda prihvaćena je žalba Milana Bandića i ukinuta odluka Povjerenstva iz 2017. Tada je zaključeno da je 15 milijuna kuna, koliko je Bandić primio od Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri, i to za sudsko jamstvo, stvorilo odnos ovisnosti čime je Bandić povrijedio načela djelovanja. Sud smatra da je odredba Zakona na koji su se pozvali preopćenita i manjkava jer za nju nisu predviđene sankcije, pa Bandiću daje za pravo i ruši presudu. Domino efektom zaustavlja se ili lakše osporava trećina najvažnijih odluka Povjerenstva.
Koristit će to tužbama premijera Andreja
Plenkovića u slučajevima putovanja na stranački skup u
Helsinki i imenovanju kuma Igora Pokaza
veleposlanikom u Velikoj Britaniji. Pitanje njegove odgovornosti
u slučaju lex Agrokor zbog presude se zaustavlja do očitovanja
DORH-a.
Zaustavljaju se i postupci protiv Martine Dalić
gdje ju Povjerenstvo tereti jer je predložila Antu
Ramljaka za povjerenika iako je znala da je sudjelovao u
izradi zakona.
Povjerenstvo stopira i slučaj Zdravka Marića
zbog sudjelovanja na sastancima s Ivicom
Todorićem, a prije dolaska u izvršnu vlast, godinama je
bio njegov zaposlenik.
Zadovoljan može biti i Davor Bernardić. Žalio se
na odluku Povjerenstva da je povrijedio načela kada je primio
stipendiju privatne škole i u prvom stupnju dobio, a sada su mu
veće šanse da žalba prođe i u drugom stupnju.
Isto je i s Tomislavom Karamarkom. Odluka
Povjerenstva da je bio u sukobu interesa kad se Hrvatska
povlačila iz arbitraže s MOL-om, zbog čega je 2016. morao
napustiti Vladu, ponovno bi mogla pasti.
Mnogo je još ovakvih i sličnih slučajeva nova odluka Visokog
upravnog suda zaustavila ili osporila, a isto je vijeće tog suda
lani srušio odluku Povjerenstva u slučaju kuće Josipe
Rimac.
Dodatna ironije je što se već godinama priprema novi zakonski
okvir za rad povjerenstva, a na čelu radne skupine do uhićenja
bila je upravo Josipa Rimac. Evo kako aktualna predsjednica
Povjerenstva tumači ovakvu odluku:
"Ukoliko bi nakon cijelog postupka povodom izvanrednog pravnog
lijeka ostala ovakva situacija to bi bio veliki udarac na
Povjerenstvo i na borbu korupcije. Ono što sigurno možemo
reći da se stvara percepcija da nakon što je to postalo sporno
dakle u političkim krugovima da su promijenjene sudske prakse",
izjavila je Nataša Novaković.