Iz Munchena je predsjednica Kolinda Grabar
Kitarović poručila da se
konačno počelo govoriti o uzrocima izbjegličke krize, a ne samo
kvotama. Naglasila je da se zalaže za uklanjanje žice na
granici s Mađarskom i Slovenijom. S njom u Njemačkoj na
konferenciji o sigurnosti bio je i ministar vanjskih poslova
Miro Kovač. Odmah po povratku u Hrvatsku,
ugostili smo ga u RTL-u Danas.
Upravo ste se vratili s konferencije u Njemačkoj. Je li svijet sada bliži globalnom miru ili svjetskom ratu?
Svijet je trenutno nestabilan. Imamo taj grozan rat u Siriji, pun žrtava, izbjeglica, migranata. Ono što je dobro što je postignut dogovor o prekidu neprijateljstava. Mi iz svog iskustva najbolje znamo kako je teško postići primirja. Bit će potrebno još mnogo pregovora. Bitno je da se razgovara na relaciji SAD - Rusija, da su Europljani i Turci angažirani. Moramo znati da je u Siriji rat koji ima utjecaj na sigurnost i stabilnost u Europskoj uniji na europskom kontinentu.
Dok se u salonima razgovara i pregovarara, na terenu nove žrtve, novi napadi i novi egzodusi, migranti nadiru, istodobno europske zemlje najavljuju zatvaranje granica. Što će Hrvatska napraviti da ne postane hotspot, sabirni centar?
Mi to nećemo biti hotspot. Mi ćemo pomagati, treba izraziti poštovanje prema radu hrvatska policije. Poslali smo svoje policajce u Makedoniju. Želimo na licu mjesta u Makedoniji, u suradnji s policajcima iz Slovenije, Srbije i Makedonije, želimo djelovati preventivno. Profilirati i kontrolirati granicu. Želimo uključiti u ovo i prijatelje iz Austrije.
Je li i Hrvatskoj opcija žica?
Naša opcija je da efikasno surađujemo sa Slovenijom, Srbijom, Makedonijom, Grčkom, Austrijom i Njemačkom. Ako Austrija zatvori granice, logičnim slijedom isto će učiniti i Slovenija, onda ćemo morati i mi. Zasad ova suradnja funkcionira. Mi zajedno profiliramo u Makedoniji, nakon toga se ide prema Hrvatskoj. Ako dođe narušavanje tog migracijskog tijeka prema zapadu, onda ćemo i mi morati zatvoriti granicu sa Srbijom, a Srbija s Makedonijom. Tu dolazimo do domino efekta. Mi kao EU moramo djelovati globalno i imati svijest o tome što se događa u Siriji. Najveća odgovornost leži na velikim zemljama Europske unije.
Kao ministar vanjskih poslova imali ste posljednjih dana inozemnu ofenzivu, je li bilo kritika ili komentara zbog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića zbog optužba da je nova vlada donijela fašizaciju Hrvatske?
To vam je proizvod pričica u našoj zemlji. Nitko to nije niti spomenuo u Munchenu. Mi smo jedno razvijeno demokratsko društvo u kojem svatko ima pravo reći što misli. Mi smo se u Vladi odlučili ne komentirati rad prethodnika.
U aktualnim političkim prilikama itekako je važan rad hrvatske tajne službe, čiji šef Lozančić nema povjerenje predsjednice, nejasno je i što će odlučiti premijer. Jesmo li se osramotili takvim stanjem u očima stranih čelnika?
Hrvatska je samostalna i suvremena država. Mi ovdje skrbimo o sebi i hrvatskoj budućnosti. Vjerujte mi, to nije tema ni u Njemačkoj niti igdje drugdje. Nemojmo se tako ponašati, to su normalni demokratski procesi. Pogledajte malo druge države, imaju koalicijske vlade, jedna stranka misli jedno, druga drugo. Mi imamo vladu koja ima reformski potencijal i uskoro će iznijeti reformski proračun koji će biti signal investitorima, ali i javnosti da Hrvatska ima snage s novom Vladom i gospodinom Oreškovićem krenuti na pravi put, put blagostanja i konkurentnosti.
No, Hrvatska i dalje ima šefa SOA-e koji nema povjerenje predsjednice.
Ali sustav funkcionira. To će se sve riješiti ovih dana na relaciji Orešković - Grabar Kitarović. To su normalni procesi. Vlada je solidna.
