Tragična smrt liječnice potresla je naciju: 'Imamo veliki broj umrlih. To je nešto na što će se slomiti i najjači čovjek'

Tragična smrt liječnice s Klinike Dr. Fran Mihaljević koja se više nije mogla nositi s golemim stresom i desecima umirućih pacijenata dnevno, potresla je cijelu naciju. Na najgori način postali smo suočeni sa svim strahotama koje ovakva epidemija donosi i to ne samo oboljelima od korone.

Teško psihički i fizički

Svakodnevno brojanje mrtvih, strah od zaraze i ekonomske egzistencije, strah od dodira, nestanak društvenog života, zaključavanja, rad od doma, nerad od doma, nenormalna nastava nenormalno odrastanje, nenormalno umiranje. Teško je ikome u svemu tome ostati normalan.

Teško im je fizički i psihički. Odmora za liječnike nema već mjesecima. Za one koji rade u najvećoj COVID bolnici nema smjene u kojoj nekoliko pacijenata ne umre.

''S obzirom na teške psihofizičke okolnosti u kojima rade dolaze do iscrpljenosti i mogućnosti sagorijevanja javljanja anksioznosti i depresivnosti. Elementi PTSP-a. Riječ je o teškim kliničkim slikama, velik je broj umrlih'', izjavila je Lana Mužinić Marinić, predstojnica Klinke za psihijatriju KB Dubrava.

Pa je liječnicima i medicinskim sestrama potrebna pomoć - ona psihološka. Dostupne su im individualne, a od nedavno i grupne terapije. Koliko god bili jaki, pritisak i stres s kojim se nose su nezamislivi.

''Imamo veliki broj umrlih. To je nešto što je s humane strane teško izdržljivo. Mi smo na kraju krajeva svi ljudi. Kada vidite 3-4 smrtna ishoda u jednoj smjeni vratite se doma, opet dođete na posao opet isto i tako stalno 3-4 dana za redom. To je nešto na što će se slomiti i najjači čovjek'', kazao je neurokirurg Fadi Almahariq.

Slamaju se liječnici, medicinske sestre, slamaju se i građani. Nema druženja, zagrljaja, teško je ekonomski, psihički, pandemija i lockdown su u našim životima promijenili sve. Prema istraživanjima Odsjeka za psihologinju svaki peti građanin je zbog korone osjetio depresiju, stres i anksioznost.

ZAMJENIK RAVNATELJICE 'VRAPČA' /

'Mentalno zdravlje nije samo pitanje psihijatrije, ono postaje i strateško pitanje svake pojedine zemlje'

ZAMJENIK RAVNATELJICE 'VRAPČA' /

'Mentalno zdravlje nije samo pitanje psihijatrije, ono postaje i strateško pitanje svake pojedine zemlje'

''Naša zapažanja su da nam se sve više ljudi javlja, ljudi sve više imaju podijeliti s nekim to što im se zbiva. Mnogo toga je izvan njihove kontrole, sve veći broj ljudi radi od kuće, sada vidimo veće posljedice na ljude. Ljudi su anksiozni, depresivni, iritabilni, nervozni pa čak i agresivni'', rekla je psihologinja Andreja Kostelić-Martić.

A neki su agresivni prema sebi. Situacija je posebno zabrinjavajuća u Japanu o čemu je izvještavao CNN. Broj onih koji su si oduzeli život u listopadu bio je veći od broja umrlih od koronavirusa. Suicid je počinilo 83 posto više žena nego u istom mjesecu lani.

U Hrvatskoj si je lani život oduzelo 566 ljudi. Podataka za ovu godinu još nema. Stručnjaci kažu: ako ne jedete, ne spavate i ne smijete se - trebate potražiti stručnu pomoć.

''Ne možemo sada promijeniti da COVID nestane preko noći, ne možemo promijeniti ni mjere stožera, moramo ih se pridržavati. Ali moramo tražiti rješenja za privatne problema koje možemo riješiti'', napominje psihologinja.

Ne sramite se tražiti pomoć, ni razloga zbog kojih je tražite jer u ovim COVID vremenima ona je potrebna i najjačima.