Tragična smrt liječnice s Klinike Dr. Fran Mihaljević koja se više nije mogla nositi s golemim stresom i desecima umirućih pacijenata dnevno, potresla je cijelu naciju. Na najgori način postali smo suočeni sa svim strahotama koje ovakva epidemija donosi i to ne samo oboljelima od korone.
Teško psihički i fizički
Svakodnevno brojanje mrtvih, strah od zaraze i ekonomske egzistencije, strah od dodira, nestanak društvenog života, zaključavanja, rad od doma, nerad od doma, nenormalna nastava nenormalno odrastanje, nenormalno umiranje. Teško je ikome u svemu tome ostati normalan.
Teško im je fizički i psihički. Odmora za liječnike nema već
mjesecima. Za one koji rade u najvećoj COVID bolnici nema smjene
u kojoj nekoliko pacijenata ne umre.
''S obzirom na teške psihofizičke okolnosti u kojima rade dolaze
do iscrpljenosti i mogućnosti sagorijevanja javljanja
anksioznosti i depresivnosti. Elementi PTSP-a. Riječ je o teškim
kliničkim slikama, velik je broj umrlih'', izjavila je
Lana Mužinić Marinić, predstojnica Klinke za
psihijatriju KB Dubrava.
Pa je liječnicima i medicinskim sestrama potrebna pomoć - ona
psihološka. Dostupne su im individualne, a od nedavno i grupne
terapije. Koliko god bili jaki, pritisak i stres s kojim se nose
su nezamislivi.
''Imamo veliki broj umrlih. To je nešto što je s humane strane
teško izdržljivo. Mi smo na kraju krajeva svi ljudi. Kada vidite
3-4 smrtna ishoda u jednoj smjeni vratite se doma, opet dođete na
posao opet isto i tako stalno 3-4 dana za redom. To je nešto na
što će se slomiti i najjači čovjek'', kazao je neurokirurg
Fadi Almahariq.
Slamaju se liječnici, medicinske sestre, slamaju se i građani.
Nema druženja, zagrljaja, teško je ekonomski, psihički, pandemija
i lockdown su u našim životima promijenili sve. Prema
istraživanjima Odsjeka za psihologinju svaki peti građanin je
zbog korone osjetio depresiju, stres i anksioznost.
''Naša zapažanja su da nam se sve više ljudi javlja, ljudi sve više imaju podijeliti s nekim to što im se zbiva. Mnogo toga je izvan njihove kontrole, sve veći broj ljudi radi od kuće, sada vidimo veće posljedice na ljude. Ljudi su anksiozni, depresivni, iritabilni, nervozni pa čak i agresivni'', rekla je psihologinja Andreja Kostelić-Martić.
A neki su agresivni prema sebi. Situacija je posebno
zabrinjavajuća u Japanu o čemu je izvještavao CNN. Broj onih koji
su si oduzeli život u listopadu bio je veći od broja umrlih od
koronavirusa. Suicid je počinilo 83 posto više žena nego u istom
mjesecu lani.
U Hrvatskoj si je lani život oduzelo 566 ljudi. Podataka za ovu
godinu još nema. Stručnjaci kažu: ako ne jedete, ne spavate i ne
smijete se - trebate potražiti stručnu pomoć.
''Ne možemo sada promijeniti da COVID nestane preko noći, ne
možemo promijeniti ni mjere stožera, moramo ih se pridržavati.
Ali moramo tražiti rješenja za privatne problema koje možemo
riješiti'', napominje psihologinja.
Ne sramite se tražiti pomoć, ni razloga zbog kojih je tražite jer
u ovim COVID vremenima ona je potrebna i najjačima.
