Od početka iduće godine u prodajnom lancu Pevec će se minimalna plaća povećati za 1000 kuna bruto. Početkom godine Valamar Riviera najavila je da će povećati plaće za 11,5 posto te uložiti više od 20 milijuna kuna u povišice svih djelatnika, posebno onih s osnovnim zanimanjima.
Plava laguna svim je zaposlenicima povećala plaću za 7 posto, a sobaricama za 10 posto. Lošinjska Jadranka grupa obećala je da nijedan radnik u sezoni neće imati manje od 4000 kuna neto. Lidl je svojim radnicima plaće povećao u prosjeku za 8,5 posto, a Konzum za 6 posto. Povišice najavljuju i Podravka, Cromaris, Eko Međimurje..., Novac.
Sad su prisiljeni dići plaće
Nakon što su se godinama protivili povećanju minimalne plaće, tvrdili da je hrvatska radna snaga preskupa, da je nemoguće dići neto primanja radnika zbog ogromnog opterećenja koje na njih nameće država i zbog nužnosti ulaganja u razvoj, poslodavci su napokon odlučili podići plaće najslbije plaćenim radnicima.
Tržište rada nakon ulaska Hrvatske u EU više nije isto
Tržište rada nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju iz temelja promijenilo. Višegodišnja filozofija “uzmi ili ostavi, ima tko hoće”, jer se znalo da će netko čak i za minimalac ispod granice siromaštva spremno prihvatiti bilo kakav posao, doživjela je gadno otrježnjenje pražnjenjem burze rada i svakodnevnim odlaskom postojećih zaposlenika u bogatije države Europske unije pa onih “koji hoće” naprosto više nema.
Fali kvalificiranih radnika pa cijena rada poskupljuje
Tržište određuje cijenu pa tako i cijenu rada, koja zbog nestašice kvalificirane radne snage, iznimno poskupljuje. U turizmu i trgovini tako više gotovo da nije moguće pronaći kvalitetnog radnika, bez obzira na ponuđenu plaću.
08.03.2018., Zagreb- Zenska mreza Hrvatske odrzala je povodom Medjunarodnog dana zena na Trgu svetog Marka prosvjednu akciju pod nazivom Blagajnica hoce ici na more.
Jakelić: To će dovesti do gubitka konkurentnosti’
"Trčanje za profitom u Hrvatskoj se jako zlorabi i krivo interpretira. Profit je imanentan poslovanju i biznisu i naravno da svatko želi nešto zaraditi. No, u vremenu krize poslodavci su se prvo odricali profita," tvrdi Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca.
Jakelić dodaje da su poslodavci u razdoblju od 2008. do 2015. izvršili sve moguće racionalizacije i prestrukturiranja, a profit je sada tako nizak i tanak da im ne preostaje ništa drugo nego podizati plaće nauštrb ulaganja i investicija u nove tehnologije i razvoj, što je vrlo loše jer će to dovesti do gubiti konkurentnosti.
‘Hrvatsko tržište rada više nikome nije zanimljivo’
Potvrđuje da je tržište radne snage doista presušilo, ali smatra da su poslodavci predvidjeli ovakav razvoj situacije, zbog čega su prije tri-četiri godine započeli intenzivno traženje rasterećenja troškova rada te ušli u žestoku bitku s Vladom zahtijevajući povećanje kvota za strane radnike.
"U to vrijeme bilo je odobreno 1000 stranih radnika, a Vlada nije željela povećavati kvote zbog mira sa sindikatima. Znate do koliko smo sada došli? Do 37.000," objašnjava Jakelić za Jutarnji.
Poslodavci su tražili povećanje uvoza jeftinije radne snage pa je domaća radna snaga, baš zbog plaća, odlazila negdje drugdje, a sada se, zbog istog razloga, pokazuje da se više ni ne može odrediti odakle bi ta nova, strana i jeftinija radna snaga trebala dolaziti jer Hrvatska više nikome nije zanimljiva.
Hrvatska ima najnegativniju bilancu ukupnog stanovništva u EU
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta Zagreb smatra da su poslodavci, zbog situacije u kojoj se sada nalazimo, posljednje godine naprosto prespavali.
Tako je Hrvatska posljednjih deset godina po rastu plaća na čvrstom začelju novih članica Europske unije, a istodobno, uzimajući ukupno negativni prirodni prirast i iseljavanje, ima najnegativniju bilancu ukupnog stanovništva.
"Unatoč tome, posljednje tri godine, otkad je započeo oporavak, rast dobiti poslodavaca bio je znatno veći od rasta plaća. Dakle, i u takvoj situaciji, poslodavci su odlučili rezultate gospodarskog oporavka preuzeti sebi," smatra Lovrinčević.
24.04.2018., Zagreb - U prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca odrzano je predstavljanje rezultata istrazivanja o navikama slusanja glazbe u Republici Hrvatskoj koje je provela Hrvatska diskografska udruga u suradnji s agencijom Hendal. Bernard Jakelic.
Ukupni troškovi rada u Hrvatskoj ispod prosjeka EU
U Hrvatskoj se stekao dojam, s obzirom na stalne inicijative poslodavaca, da je opterećenje na plaće kod nas među najvišima, ako ne i najviše u Europi, ali podaci Eurostata pokazuju drugačije.
Istraživanje još iz 2009. godine pokazalo je da je Hrvatska negdje na razini prosjeka zemalja EU što se tiče opterećenosti plaća porezima, barem kad je riječ o prosječnim i ispodprosječnim plaćama.
U međuvremenu je država u nekoliko navrata mijenjala poreznu politiku s ciljem smanjenja poreznog opterećenja rada, pa se može očekivati da su se i troškovi radne snage dodatno smanjili. Prema podacima Eurostata, ukupni troškovi rada, kao i visina poreznog opterećenja, u 2017. su bili ispod prosjeka EU.
Porezno opterećenje
"Ukupno ‘porezno opterećenje’, odnosno udio troškova rada koji se ne odnose na čistu plaću u ukupnim troškovima rada, u Hrvatskoj je veće samo u odnosu na Dansku, Irsku, Luksemburg i Maltu," upozorava Iva Tomić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, stručnjakinja za tržište rada.
Jakelić smatra da je to dijelom tako zbog metodologije jer Eurostat u analizi preskače velik dio parafiskalnih nameta, a na njih upozorava i Tomić.
Međutim, Tomić smatra da bez obzira na znatan dio tih opterećenja, teško je očekivati da bi se ukupno opterećenje, po kojem je Hrvatska na 23. mjestu od 28 država članica EU prema podacima Eurostata, dodavanjem parafiskalnih nameta do te mjere povećalo da bi Hrvatska bila pri vrhu.
Tomić: Ovo je neodrživ koncept
"Odgovorno tvrdim da je opterećenje ogromno. Trenutak je već sada vrlo ozbiljan, a postat će još ozbiljniji ako se država te regionalna uprava ne odreknu dijela nameta. Trajno smanjenje ulaganja u razvoj i tehnologiju kako bi se povećavale plaće jednostavno nije održiv koncept," poručuje Tomić.
Tomić smatra da argument kako će ono što bi inače ulagali u razvoj sada morati potrošiti na povećanje plaća, poslodavci su koristili, primjerice, i pri povećanju stopa PDV-a, posebice u ugostiteljstvu. Međutim, vidljivo ulaganje u razvoj je izostalo i prije poreznih izmjena.
"Vjerujem da bi izostalo i u slučaju stagnacije plaća. Pogotovo ako govorimo o sektoru trgovine ili ugostiteljstva," smatra Tomić. Dodaje kako je zanimljivo da poslovni sektor stalno zaziva što manje uplitanje države, sugerirajući da bi zakon tržišta trebao riješiti većinu problema, pa i visinu plaća i razinu zaposlenosti.
23.04.2018., Zagreb - U zgradi Vecernjeg lista, a u organizaciji Poslovnog dnevnika odrzan okrugli stol pod nazivom Banke i euro. Zeljko Lovrincevic. Photo:
"Poslodavci će morati povećati plaće"
Međutim, sada, kad zakon tržišta nalaže povećanje plaća zbog nedostatka radne snage, cijeli poslovni sektor ipak očekuje uplitanje države, bilo smanjenjem poreznog opterećenja rada, bilo povećanjem uvoznih kvota za strane radnike.
"Ne kažem da poslovni sektor nije opterećen raznim davanjima, ali trenutno je situacija takva da će poslodavci, ako žele zadržati postojeće ili zaposliti nove radnike, morati pribjeći povećanju plaća," ističe Tomić.
‘Radnici žive ispod egzistencijalnog minimuma zbog poslodavaca’
Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić kaže kako se osjeća blago povećanje plaća, ali podaci članova sindikata pokazuju da prosječna plaća trgovca tek nešto viša od 4100 kuna, odnosno gotovo 1000 kuna manja nego što pokazuje Državni zavod za statistiku.
"Činjenica je da su još prije godinu, dvije svi tvrdili da će propasti ako dignu i najmanje plaće, ali sila zakon mijenja. Ljudi su trpjeli egzistencijalnu ucjenu i radili za plaće s kojima ne mogu preživjeti. Sad se situacija mijenja, no morat će i više. Naime, plaće jesu nešto rasle, ali puno je brže rastao obujam posla. Nakon odlaska radnika u inozemstvo, oni preostali rade neusporedivo više," kaže Štulić.
Ističe da su trgovci živjeli ispod egzistencijalnog minimuma, kao i radnici u nekim drugim djelatnostima te se nada da je ovo tek početak rasta plaća.
Zlatica Štulić.
