U predizbornom sučeljavanju u kojemu su teme između ostalih bile i nacionalna sigurnost, obrana, situacija na granicama na RTL-u su se u četvrtak navečer sučelili HDZ-ov aktualni ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, Mostovac Nikola Grmoja, SDP-ov Zlatko Komadina, Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta te Tomislav Tomašević s liste predvođene platformom Možemo! koji su se uspjeli dotaknuti mnogobrojnih tema, no bez ulaženja u dubinu.
Velik dio sučeljavanja otišao je na problem migrantske krize i hrvatske granice, koja je, kaže vojni analitičar portala Obrana i sigurnost iz Zagreba, Igor Tabak, blago rečeno problematična. "Ne toliko radi toga što bi to Hrvatska htjela, već zbog činjenice da nema europskog konsenzusa i ne možemo se usuglašeno postaviti dok se taj stav ne uskladi, a u međuvremenu Hrvatska mora sama izaći na kraj sa čuvanjem vanjske granice Unije. Drugo je pitanje kako to tehnički provesti. I strani mediji i UN i mnoge organizacije za ljudska prava imaju svašta za reći o tome. Vladajući bi rado tu temu preskočili, no ni drugi gosti nisu baš imali konstruktivne ideje, kako pomiriti s jedne strane humano postupanje, a s druge konkretne ljude na konkretnoj granici."
Alternativni pogledi
I dok je, prema Tabaku, svojim iskustvom kao aktualni ministar unutarnjih poslova, bivši ministar obrane, veleposlanik pri NATO-u i državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Davor Božinović dominirao debatom, Zlatko Komadina i Tomislav Tomašević različito su iskoristili svoja iskustva iz civilne zaštite. Tomašević je jedini uspio iznijeti neke naznake alternativnog pogleda na šire gledanje sustava obrane i sigurnosti, područje koje traži temeljitu reformu i preispitivanje iz korijena.
"Cijela ljevica u svojim programskim dokumentima spominje dublji preustroj sektora i ljudsku sigurnost, te je na tom tragu ono što se čulo iz Možemo! o utjecaju klimatskih promjena na sigurnosna pitanja, utjecaju i migracija uzrokovanih sušama i drugim problema, dakle ne samo ekonomskih migracija. Hrvatska se s time nije puno suočavala do sada, a danas se moglo čuti da ključevi mnogih naših problema s migrantima leže u Turskoj", napominje Tabak.
"Nove sigurnosne prijetnje obuhvaćaju i teme novih tehnologija i izmijenjenih međunarodnih političkih odnosa, stvari koje se dotiču obrane, unutarnjih poslova, sigurnosnih službi, ali i dijelove društva koje ljudi ne bi normalno svrstali pod sigurnosni aparat, kao što su tehnološke kompanije. Hrvatska nije Amerika, ali ipak imamo nešto informatičke industrije koja ima nešto za reći po pitanju sigurnosti. To se proteklih godina pokušalo obuhvatiti novim pojmom Domovinske sigurnosti, ali se o njoj više ne čuje praktički ništa. S druge strane se zadnjih mjeseci Civilnu zaštitu se pokušalo u hodu popraviti i svi koji su o tome govorili u sučeljavanju su se složili da se tu puno ima za raditi."
Oprema pokazuje zapuštenost
Nakon potresa u Zagrebu i tijekom karantene vidjelo se kolika je razlika između opreme, primjerice šatora starih 40 godina koje je postavljala Civilna zaštita na svim lokalnim razinama i opreme kojom je raspolagala vojska, šatora koji su moderni i klimatizirani, istaknuo je Tabak.
"Velik dio rasprave je otišao na popularne teme, poput migracija na granicama, bez ulaska u dubinu problema, tako da smo minimalno čuli o reformi sektora obrane, koji se ne da svesti samo na par aviona i helikoptera za medicinske letove. To je pitanje osiguranja efikasnosti oružanih snaga. Najjednostavnije je dovesti u pitanje članstvo u NATO savezu ili izdvajanje dva posto BDP-a za obranu, ne uzimajući u obzir da ta dva posto nisu samo hrvatski cilj i ne znače odnošenje novca u inozemstvo, već ulaganje u vlastite resurse koji onda mogu biti iskorišteni u trenucima kriza, zadnjih godina smo vidjeli vojsku i u poplavama i u požarima i u snijegu, a itekako i u potresu i epidemiji."
Policija nije prošla promjene kao vojska
U tom sektoru ima još jako puno posla, smatra Tabak. No, Hrvatska je obranu reformirala i za pristupanje NATO-u i EU i za terensku suradnju s partnerima u stranim misijama. Sve su to promjene koje sektor policije, primjerice, nije doživio, dodao je. Podsjetio je i da se vatrogastvo počelo nanovo opremati nakon što su gorjela predgrađa Splita 2017. godine, a kazao je i da je problematično što je ministar Božinović rekao da sigurnosne službe ne bi ni trebale biti predizborna tema. "Ako pogledate, nitko ih ni u jednom od programa ne spominje. Cijeli obavještajno-sigurnosni paket tema je u Hrvatskoj gotovo tabu, koji se ne dira pred izbore, ali ni poslije."
"Tko god da pobijedi na izborima, čeka ga izuzetno puno posla, s izuzetno malo novca", kazao je Tabak. Ovo proljeće je Hrvatska prošla dva kruga proračunskih rezova, u kojima je na obrani 'rezano' gotovo sve što je proteklih godina raslo, "a tek najesen ćemo se suočiti s punim financijskim učincima i izostanka turističke sezone i lockdowna". Tu će biti teško zadržati funkcioniranje svih resora u području sigurnosti i obrane, a onda i ispunjavanje međunarodnih obveza, koje uključuju i ulaganja i opremanja. A tu je i izazov provođenja reformi ne samo da bi se sustav pojeftinilo, nego i da bi se diglo njegovu efikasnost", zaključuje Tabak u razgovoru za RTL.hr.
Cijelo sučeljavanje možete pročitati i pogledati ovdje.
