Gosti Damire Gregoret bili su kandidati s vrha liste u Desetoj izbornoj jedinici: Ruža Tomašić, ŽeljkoKerum, Vili Beroš, ArsenBauk i BožoPetrov.
Turizam je važan sektor u X. izbornoj jedinici, što biste vi, gospodine Bauk, napravili drukčije?
BAUK: HDZ je pogriješio što je organizirao izbore dok još epidemija nije gotova i na taj način poslao poruku građanima da se mogu opustiti. Upozoravali smo da je to kocka i rizik i čak dvojili da glasamo za raspuštanje izbora, no HDZ je pitao koja je to oporba koja se boji izbora. Mi smo se bojali za zdravlje građana i ta bojazan je bila opravdana. Ali idemo na izbore, želimo pobijediti kako bismo mogli pokušati izvući Hrvatsku iz ove krize u kojoj se našla zbog koronavirusa. Očekuje nas pad BDP-a, golemi pad turizma, to je osobit problem u Dalmaciji i nešto manji problem na sjeveru.
Ovo u Zadru nam neće pomoći, a neće ni predsjedniku Vlade koji je lakomisleno tamo došao...
Gospodine Beroš, već ste rekli da nećete, kao u prvom valu, raći da je kriv virus, ali vidite li vi i čiju to odgovornost za situaciju u Zadru, ali i za aktivniji povratak virusa u Hrvatsku?
BEROŠ: Prvo poluvrijeme u borbi protiv ovog virusa smo dobili, naši rezultati bili su sjajni i upravo zato smo se počeli otvarati, počeli smo se otvarati da bi normalni životni tijekovi bili prisutni, da bi naša ekonomija preživjela, pozvali smo turiste jer smo smatrali da ta situacija dopušta otvaranje turističkog sektora. Postoje pravila pod kojima netko može organizirati nešto. Kad je organizator uputio upit HZJZ-u, dobili su odobrenje da mogu organizirati događaje, ali pod određenim uvjetima. Tih uvjeta se očito nisu u potpunosti pridržavali. To jest odgovornost organizatora, ali i svih nas.
Na skupovima ste bili vrlo bliski, jedni uz druge?
BEROŠ: Na našim skupovima pazimo na sve mjere, osobito u zatvorenim prostorima, na distancu, higijenu ruku, to je neupitno, tako se moramo ponašati.
Osvrnuo bih se na termin izbora. Epidemiolozi, struka, vjeruju da se tijekom ljeta virus slabije prenosi. Svi očekuju drugi val najesen. Lako je moguć. Sada je pravo vrijeme za izbore, da imamo najesen stabilnu vladu.
Jeste li se, g. Kerum, držali epidemioloških mjera?
KERUM: Ta tema je prisutna i s njom treba živjeti. Naravno da smo se držali pravila i ja i obitelj. Zaraza je veliki problem, ali veći problem je neimaština koja će se dogoditi. Proračun se puni iz poreza i prireza i 30 posto firmi koje imaju radnike pune proračun da bi se platili državni i javni službenici. Ugroženi su svi koji su surađivali s turizmom, u teškoj smo situaciji. Kako godinu dana ljudima dati posla da prežive ovu situaciju? Dolazi jesen i zima, upitno je što će biti s idućom sezonom. Moramo tražiti alternativu, a ona je takva da javne radove koje država ima na raspolaganju, da natječaji ne izlaze van države, moraju ostati. Moramo zaposliti našu građevinsku operativu. Puno je naših radnika radilo vani. Treba naći rješenje što će ljudi raditi.
G. Petrov, biste li postupili drukčije kad je krenuo prvi val i sada, kad su se otvorile granice?
PETROV: Upozoravali smo na ovo kad smo bili pozvani u Banske dvore kao oporba da damo savjet i upravo smo govorili da ne možete zaključati zemlju jer u konačnici hoće li vas ubiti korona ili glad, na kraju vam dođe na isto. Morate zaštititi ugrožene osobe, ali drugim ljudima morate dati mogućnost da zarade za život.
Jedna je stvar čudna. Za istu stvar kakvu smo imali u trećem mjesecu, kao što imamo danas, tada je cijela zemlja bila u karanteni, a danas smo svi slobodni. Moram se osvrnuti na kolegu Beroša. Pozvali ste se na struku. Moram pitati na koji način nama možete poslati rješenje za samoizolaciju, ako se prvi čovjek izvršne vlasti u Hrvatskoj toga ne drži?
BEROŠ: Svi jesmo isti. S obzirom na to da ste vi psihijatar, a ja neurokirurg, ne dopuštam si komentirati epidemiološko mišljenje. Stručnjaci su prekjučer dali nalaz, čak i SDP-ov stručnjak je rekao da ono što je premijer napravio nije bio bliski kontakt.
Pitanje samoizolacije premijera Plenkovića
Biste li vi, g. Beroš, otišli u samoizolaciju?
BEROŠ: Kao ministar zdravstva puno promišljam i usvojio sam naviku pozdravljanja laktom, koja je čak u ovom studiju prvi put promovirana prije nekoliko mjeseci. Naučio sam se paziti.
Da sam imao takav susret kao premijer, nazvao bih kolegu Capaka, pitao za mišljenje i poslušao njegov savjet.
PETROV: Znači li to da svaka osoba u Hrvatskoj ima pravo nazvati g. Capaka i pitati treba li ići u izolaciju? Znači, ne treba kad dobije rješenje, nego pitati g. Capaka? Imamo mjere koje je dao Stožer, pozivali ste nas za vrijeme prve karantene, g. Božinović je tražio ljude da cinkaju one koji se ne drže mjera!
Danas imamo premijera koji je bio u neposrednom kontaktu sa zaraženom osobom i on kaže - ja ne želim.
TOMAŠIĆ: Vidim odgovornost gospodina Plenkovića. Prvo, nisu trebali održati turnir. Ako jesu, trebali su svima mjeriti temperaturu, nisu trebali svi zajedno pjevati. Smiješno, čovjek vozi sam stajsko gnojivo u polju i bude kažnjen. Premijer Plenković dodiruje osobu i on je O. K., ništa mu ne bude.? Ili se svi držimo zakona i preporuka ili nitko. Da sam se našla u situaciji kao premijer Plenković, otišla bih u izolaciju.
BAUK: Prvo, što se tiče atmosfere među građanima, može se ovih dana osjetiti promjena. S obzirom na to da je kampanja, da smo ih prije četiri dana išli pozdraviti laktom, čudno bi nas gledali, sada suprotno. Što se tiče definicije bliskog kontakta, bliski kontakt je onaj kontakt gdje je Plenković metar dalje nego što je definicija. Ako je blizu dva metra, onda je na metar. Ako je tri, onda je bliski na dva metra.
BEROŠ: Moram reći kolegi Petrovu, rješenje o samoizolaciji izdaje epidemiolog, svaki građanin ima pravo na mišljenje epidemiologa. Bitno je potražiti mišljenje struke.
PETROV: Želite reći da kad građanin dobije rješenje o samoizolaciji, da ga ne treba poštovati?
BEROŠ: Treba, apsolutno.
PETROV: Treba?! Zašto onda Andrej Plenković....
BEROŠ: Jer nije dobio rješenje, epidemiološka struka je tako odlučila.
PETROV: (Da je) Gospodin Plenković, ja sam uvjeren, u jednom trenutku rekao: "Ja idem u samoizolaciju", vjerujte mi da bi ga ljudi nagradili. Ovako je to nastavak priče ''mogu što hoću''. To je on meni rekao prije tri godine u Saboru.
KERUM: Ako je nekoga dirao, dirao je svojom rukom, ne tuđom. Izgubiti 20 minuta u emisiji koja je bitna, što tišti građane, govoriti je li nekoga Plenković taka?? To uopće nije bitno, ako je, ići će u bolnicu i to je to.
BAUK: Mjera samoizolacije je de facto određivanje 15-dnevnog kućnog pritvora, s malo blažim konzekvencama i mislim da tu treba biti vrlo oprezan i precizan u oduzimanju prava na slobodu kretanja građana.
Pitanje kada bi došlo rješenje, kako bi reagirali suci, temeljem čega bi odlučivali je li doneseno ispravno rješenje ili nije. U prvom naletu imali smo milijun i nešto izdanih propusnica, sada ih više nemamo. Malo smo bili čak i veće mjere nego što je trebalo. Nitko se tad nije bunio, imali smo povjerenja u Stožer dok nisu počeli bucati i imali političke odluke. Ne zbog Stožera, nego zbog Vlade.
G. Kerum, bili ste saborski zastupnik, niste dolazili na sjednice, zašto želite ponovno u Sabor?
KERUM: Neke stvari treba uvest u red, a puno problema imamo i treba o njima pričati. Mi smo nositelji lista u X. izbornoj jedinici i trebali bismo okrenuti priču prema X. izbornoj jedinici. Građani žele da ih ja zastupam i ja ću ih zastupat.
Ja sam direktno iz posla, za razliku od kolega večeras koji su na državnim jaslama. Ja radim, privređujem i plaćam porez ovoj državi i iz tog poreza gospoda imaju plaće. Prvo, iduća Vlada što mora uvesti je zakon 80 posto domaćeg proizvoda mora biti u hrvatskim trgovinama. To je prvo što se mora napraviti. Puno ima stvari koje predlažem i zato želim, nadam se da će narod to shvatiti. Da ćemo ja i moja stranka zahvaljujući biračima ući u Sabor i gurati ideje koje su bitne za Dalmaciju i Dalmatince. 80 posto hrvatskih proizvoda u dućanima je spas za hrvatsku poljoprivredu.
Da, bio sam zastupnik i devet milijuna kuna prihoda od političkog djelovanja sam dao penzionerima na splitskoj Rivi. To nitko drugi nije napravio. Mi smo bili oporba gdje je SDP imao komfornu većinu, mi nismo mogli utjecati na izmjene zakona, na odluke Vlade, mi smo tu praktički bili promatrači. Ništa nismo mogli, ali smo pokazali svoju humanost. Naš zadatak je humanitaran, mi dajemo, mi ne uzimamo. Prihod od rada političkog, došli lipo na Rivu, pozvali penzionere i rekli: izvolite.
(Foto: Pixsell)
Što vi, gospodine Petrov, nudite građanima na jugu? Jeste li spremni ponovno pokušati s HDZ-om?
PETROV: Što se tiče bilo kakvih postizbornih koalicija, znate tko o tome prvi prosuđuje? Građani. Ovisno o tome hoće li nekoj stranci dati ili neće dati povjerenje. Prvo građani, a nakon toga mogu političari odlučivati. Ja ne vidim uopće mogućnost sudjelovanja iz razloga što su već prethodnih tjedana stranke rekle da nemaju namjere ići s Mostom. Ja znam s kime mi možemo ići, jedino ako postoji ravnopravno partnerstvo. Drugo, ako imate mogućnost provesti sve promjene koje obećavate građanima. Ako imamo mogućnost provesti, onda ćemo biti. I ako u toj vladi ne bude "žetončića". Ja iskreno nisam siguran da su ove druge stranke spremne ispoštovati takvo što.
Gospođo Tomašić – vi ste na listi, ali ste eurozastupnica, planirate li ostati u Bruxellesu? Je li to varanje birača - jer ste zapravo samo mamac za glasove, a ne želite ni u Sabor ni u Vladu?
TOMAŠIĆ: Već sam rekla da dajem ostavku 30. lipnja 2021., moram završiti iz jednostavnih razloga, imam nekoliko amandmana za poljoprivredu koji su jako važni. Kad to završim, vraćam se u hrvatski Sabor. Nepošteno bi bilo da ne završim ono što sam započela.
Izborna očekivanja
Gospodine Bauk, Boris Lalovac bio je prvi na listi prije četiri godine i osvojio je gotovo 21.000 glasova, vi ste bili treći s gotovo četiri tisuće glasova. Čemu se sad nadate? Hoće li nedostajati Ranko Ostojić?
BAUK: Što se tiče očekivanja, naša ambicija je u svakoj izbornoj jedinici dobiti mandat više nego na prijašnjim izborima i to bismo smatrali uspjehom. Što se tiče sastava liste, nalazi se šest mušakraca i šest žena iz SDP-a i još dvojica muškaraca iz HSS-a i HSS-u, zadovoljili smo sve kriterije. Imamo i čelnike jedinice lokalne samouprave, bivše ministre, dugogodišnje članove stranke, mislimo da je lista dobra. Što se tiče izostanka kolege Ostojića, bio je predloženi u Devetu jedinicu gdje je tradicionalno išao, iznio je razloge zašto ne želi ići. O tome ćem odgovoriti nakon izbora, to je interna stranačka stvar.
Gospodine Beroš, gotovo 33.000 glasova osvojio je Damir Krstičević, vi ste sada prvi na listi. Mislite da možete nadmašiti te glasove? Čime ćete nadomjesti nedostatak Damira Krstičevića?
BEROŠ: To ne gledam na taj način. General Krstičević nas podupire. Ono što mi nije ideja je komparirati se s prijašnjim rezultatima jer svaki izbori su bitka za sebe. Ono što možda nedostaje i u ovoj emisiji, je priča o rezultatima našim i priča o projekcijama i planovima. Jedino su to dvije relevantne stvari na osnovi koje građani procijenjuju tko je tko i kome dati glas. To trebamo napraviti. Ako iskreno izađemo pred građane, ja vjerujem da će oni to nagraditi.
Kako pomoći Dalmaciji?
Gospodine Kerum, što biste vi konkretno napravili za Dalmaciju?
KERUM: Moram napomenuti da izborni zakon treba mijenjati pod hitno. Iz grada Splita mora bit minimalno pet zastupnika. Treba mijenjati zakon na način da na izbore za taj grad i tu jedinicu, osobe koje se mogu natjecati moraju biti aktivni stanovnici te jedinice. Gospodin Beroš je trebao biti na listi za Zagreb. Realno će sada iz Splita biti maksimalno tri zastupnika, to nije dovoljno za drugi grad u državi. Za Dalmaciju bih napravio dosta stvari, a prvo bih napravio inventuru potreba stanovništa u poljoprivrednom sektoru, znači stočarstvo, ratarstvo, poljoprivreda kompletna. Radi se o tome da ljudi za godinu dana nemaju što napraviti. Treba garantirati otkup robe, ali prvo napraviti inventuru koliko čega nama treba. Mi moramo našu proizvodnju staviti u pogon.
PETROV: Slažem se da je izborni referendum na nacionalnoj razini glavna stvar jer se prelijeva na sve jedinice. Ljudi bi onda mogli u 10. jedinici birati imenom i prezimenom i imali bi onda kvalitetnije zastupnike. Za Dalmaciju je bitno napraviti - i što ćemo mi napraviti - je moratorij na kredite i obveze. Turistički sektor koji nosi Dalamciju je pogođen. Ljudi su dizali kredite, a na kraju zbog svega nećemo imati turističku sezonu. Ljudi se ne mogu snaći, država bi tebala biti ta koja bi im trebala omogućiti određeno razdoblje, a ne da ovise o volji banaka. Osim te prve vatrogasne mjere trebate isto tako omogućiti poljoprivrednicima da imaju razloga ostati tamo, a ne ići trbuhom za kruhom.
TOMAŠIĆ: Prvo što bih napravila, promijenila bih uvjete u "peškariji", ono je prestrašno, ljudi rade u prestrašnim uvjetima. Sazvala bi znanstvenike i proizvođače da vidimo kako pokrenuti proizvodnju. Na neki način na otocima prisiliti hotelijere da kupuju te proizvode, onda će mladi ostati na otocima.
BAUK: Prvo ćemo povećati minimalnu plaću na četiri tisuće kuna, povećati socijalne naknade, smanjiti PDV u turizmu, moratorij na kredite. Što se tiče prioriteta u 10. jedinici, to je svakako brza cesta Ćilipi-Dubrovnik, dovršetak Pelješkog mosta, brza cesta Split-Omiš, poboljšanje i dostupnost zdravstvene zaštite na obali, posebno makarsko primorje, bolji plasman poljoprivrednih proizvoda, što je posebno važno.
BEROŠ: Naravno da kao zdravstveni profesionalac imam plan. Nakon što sam postao ministar, u prvom danu sam rekao da mi je želja uspostava hitne helikopterske medicinske službe, a pogotovo to dolazi do izražaja na području naših otoka i priobalju. Nadalje, Vlada je uložila već u neke bolnice, red je da na red dođe KBC Split jer mora. Moramo poboljšati infrastrukturne uvjete. Kada je riječ o konceptu pružanja primarne zdravstvene zaštite, mislim da je novi zakon omogućio nove iskorake tako da izvanbolničku specijalistiku moramo izmijestiti na otoke. Razvoj ribarstva je u Dalmaciji također od posebne važnosti.
KERUM: Kome gospodine Bauk dajete jamstva? Sve ste nabrojili, što ćete vi napraviti? Koja jamstva dajete narodu? Nikakva. Gospodin Petrov traži moratorij, država nije u poziciji jer žica novac od banaka da bi isplatila mirovine i sve ostalo... Koji moratorij, nitko te ne pita, banka je zelenaš. Banke u Hrvatskoj su katastrofalne tako da Vlada ne može jer je isto u poziciji dužnika.
Gdje je novac?
TOMAŠIĆ: Lijepa lista želja, gdje je novac?
BAUK: Prioriteti Restart koalicije su identitični kao na kraju Sabora, uputili smo 30 zakona koji se tiču krize i koji bi pomogli građanima i koji su odbijeni. Kerumova stranaka i HDZ su 11 godina na vlasti u Splitu i ne možemo dobiti ta jamstva. To bi se moglo reći: palac dolje, ruka gore.
BEROŠ: Odakle novci? Srećom, imamo premijera koji zna razgovarati, koji zna pregovarati. I do sada naša akumulacija novca iz EU fondova je bila jako velika. Apsolutno ćemo se bazirati na sredstvima EU. Ova Vlada je šest milijardi kuna dala za očuvanje 550.000 radnih mjesta i očuvanje likvidnosti tvrtki.
PETROV: Mjere koje ste poduzeli, koje vam je Most predložio, a s kojima ste kasnili gotovo mjesec dana, ali mi je drago da ste ih prihvatili. Ono što je problem, nema dugoročnih mjera, poduzetnici, radnici nemaju pojma kako će preživjeti idućih šest mjeseci, a je li iz tog razloga kalkulirano da se ide na izbore, nije važno. Ono što je važno je kad g. Kerum kaže da je nemoguće da se napravi moratorij na kredite. Sve se može kad se hoće. Dokaz je Slovenija. Jedna od prvih mjera koje je donijela u trećem mjesecu je bio moratorij. Ako to može Slovenija, zašto ne može Hrvatska? Po čemu je to Slovenija bolja od nas?
Dom u Vukovarskoj
KERUM: Odgovorio bih gospodinu...
BAUK: Bauku.
KERUM: Ne moraš mi govoriti kako se zoveš, znam
pola Brača, pa i tebe. Skupština županijska u Splitu nije sazvana
zbog špekulantskih tema, sad su izbori i sazivati skupštinu da bi
se vijećnici svađali nije pristojno. Što se tiče Doma u
Vukovarskoj, to je elementarna nepogoda, desilo se što se desilo.
Ministarstvo zdravstva je napravilo dobar posao...
Ne vidite odgovornost nadležnih?
KERUM: Nisam sudjelovao u tome, odgovornost je na onome tko je radio tamo.
To je pitanje za g. Beroša.
BEROŠ: Ono što se dogodilo u Domu nije dobro i zbog toga nam je iskreno žao. Međutim, takva je okolnost. Isti vlasnik i osnivač je vodio još jedan dom u kojem nije bilo slučajeva. Imali ste situaciju u Münchenu gdje je u jednom domu za starije umrlo 26 osoba, u Milanu, od 64 štićenika umrlo je 23. Domovi za starije su jako problematični, iako su provedene sve mjere koje su ordinirane oko zaštite korisnika, higijene, nije bilo moguće kontrolirati sve djelatnike.
Otvorilo se pitanje kompetencije ravnatelja?
BEROŠ: Formalno-pravno on ispunjava sve kompetencije.
Ali s obzirom na to kako je postavljen za ravnatelja?
BEROŠ: A kako je u drugom domu koji vodi situacija bila potpuno uredna? Osobno bih bio najsretniji da se to nije dogodilo, ali zdravstvena inspekcija je bila dolje, evaluirala je sve i nije našla nepravilnosti u postupanju liječnice.
PETROV: G. Beroš, inspekcije su jedno čudnovato biće u našoj državi. Ne možete zamisliti koliko inspekcije ne nađu propusta koji su vidljivi golim okom, a ne govorim samo u zdravstvu, nego u gospodarstvu. A te iste inspekcije pronađu mrvicu tamo gdje im je naređeno da pronađu mrvicu. A dinosaura u sobi neće vidjeti ako to odgovara određenim strankama. Znam da vam je neugodno u trenucima kad morate braniti neobranjivo i kad ste umjesto struke političar.
BEROŠ: Moram pitati g. Petrova hoće li biti zadovoljan istražnim radnjama koje provodi općinsko državno odvjetništvo?
PETROV: Ako je transparentno i jasno zdravoj logici razuma, da. Ali ono što je na kraju pokazano, a i vi ste izjavili da je virus kriv, pa naravno da je virus kriv, nije moja majka!
Teme u kampanji
Kad govorimo o Miroslavu Škori, rekao je da je ovo kampanja "srednjeg prsta". Kako ocjenjujete njegov nastup tada, silovane žene i pobačaj i izjavu da će svi ti "dobiti po prstima"?
TOMAŠIĆ: On je već objasnio što je rekao. Nisam tu da tumačim što je govorio. Rekao je da svi trebaju dobiti po prstima koji su imali prste u pekmezu. Ja se s time slažem. Ne mogu ga komentirati. On je svaki put objasnio što je rekao i vidjelo se više puta da su mu izjave izvučene iz konteksta.
Što mislite o odnosu prema ženama u kampanji? Gospodin Kerum vas je spominjao u negativnom kontekstu.
TOMAŠIĆ: To je njegovo, to će ljudi ocijeniti tko je bio u pravu. Isto kad ja kažem da je bio u Saboru i nije napravio ništa. Nemoj slušati što govori, nego tko govori.
KERUM: Ja nikad u životu nikoga nisam povrijedio ako me nije dirao. Jedna činjenica iz 2005. kada nisam bio u politici, a gospođa Tomašić je bila. Ja pamtim, Bog mi je dao pamet, imam fotografsko pamćenje, gospođa Tomašić je ničim izazvana, da bi dobila više glasova, rekla da ja "maltretiram svoje radnice". Meni nije do svađe. Prva je ona mene 2005. prozvala. Nije mi do svađa, pristojno se ponašam, ali ako me netko takne, moram odgovoriti.
TOMAŠIĆ: Prvo, 2005. nije bilo nikakvih izbora, bili su 2003. i 2007. tako da to nije istina. Gospodin Kerum je imao tada trgovine i žene koje su tamo radile su mi došle, nisam ja to isisala iz malog prsta, došle su mi se i potužile, da kad su trebale ići na porodiljni, da su im rekli da ne mogu dobivati naknadu, ali kad se odluče ponovno doći raditi, da će ih zaposliti.
KERUM: Nije mi namjera pretvarati emisiju u naše rasprave. Čim se gospođa toga sjeća, znači da je to izrekla. Ajmo to završiti.
Gay osobe u politici
Gospodine Bauk, SDP-ov Domagoj Hajduković prvi je političar u Hrvatskoj koji se "outao", iako neplanski i to zbog nasilja, i na kraju nije bio prvi na listi. Zašto mislite da u hrvatskoj politici, pa ni u SDP-u, dosad nikada nismo imali javno deklarirane homoseksualce?
BAUK: Očito da još postoji strah od diskriminacije po seksualnom opredjeljenju i da zbog toga ljudi koji imaju razloga ili imaju potrebu skrivati svoje seksualno opredjeljenje to rade. To je jedna osobna stvar i svatko ima pravo odabrati želi li to reći ili ne, i žao mi je što je do toga došlo na ovaj način na koji je došlo kod kolege Hajdukovića. Mislim da ga to neće omesti u borbi za Hrvatsku bez diskriminacije za koju sam i sâm kao ministar uprave pokušao dati doprinos.
Mislite da društvo nije dovoljno sazrelo i da zato političari, pa ni oni iz SDP-a, ne žele o tome javno govoriti?
BAUK: Ja samo govorim o tome da postoji određeni strah od diskriminacije, što se može interpretirati ovako kako ste vi rekli. Ali i demokratski mnogo razvijenija društva imaju sada određenih identitetskih problema, počevši od SAD-a i pitanja rasizma, u Velikoj Britaniji se postavlja isto pitanje. Prema tome, borba za ljudska prava, ljudske slobode i pojedinačne slobode nikad nije gotova, ona je trajna.
TOMAŠIĆ: Stavljajući gospodina Hajdukovića kao drugoga, umjesto da nosi listu, niste li vi možda izvršili na neki način mobbing, diskriminaciju nad njim?
BAUK: Nismo. To je bila želja kolege Hajdukovića. Kada je postavljen za koordinatora jedinice, razgovaralo se da bi tu izbornu jedinicu nosila kolegica, ne Sabina Glasovac, nego jedna druga, ali na kraju je ipak to mjesto pripalo kolegici Glasovac koja je bila jedna od istaknutijih i viđenijih zastupnica i meni je osobno drago što je ona prva na listi u Četvrtoj izbornoj jedinici i nadam se da će i ona i kolega Hajduković i drugi na listi napraviti dobar rezultat.
Gospodine Beroš, kako biste vi, kako bi HDZ postupio u ovoj situaciji?
BEROŠ: Mislim da ne smije biti mjesta diskriminaciji.
Ali ista je stvar kao i u drugim strankama, nema nijednog političara koji se deklarirao javno kao homoseksualac?
BEROŠ: Možda samo nema onih koji su se javno deklarirali. Jasno sam rekao da mjesta diskriminaciji nema.
KERUM: Mene to ne interesira, sa svojim tijelom neka svatko radi što god hoće, ne treba uopće raspravljati o tome. Što će ljudi raditi, tko koga voli i tko s kim spava, to je njegov odabir.
Mislite li da je sazrelo vrijeme da se o tome javno govori i da to nije nikakav tabu?
KERUM: Ha vidite, malo pomalo... Ja se sjećam kad sam bio gradonačelnik Splita, kad je bila prva ta parada, puno je ljudi izašlo kontra toga, a u zadnje vrijeme sve manje i manje. Tko će što raditi, to je njihov odabir, a svaki ima svoj stav, svoje mišljenje i to ako rade, bilo bi dobro da rade skriveno. Mislim ne skriveno, neugodno je vidjet da se dva muškarca drže za ruke i ljube u usta.
Mislim da to još nije prihvatljivo za naše društvo, razumijete? Ima soba, ima kuća, ima brod, šta ja znam... Ali sad da to se ide javno na Rivu šetat i ljubakat, mislim da još nije vrijeme za to.
Imate turiste svake godine na Rivi.
KERUM: Valjda turisti poštuju naša pravila pa to ne rade.
BEROŠ: Htjedoh reći da su izbori festival demokracije i da bismo mi ovdje trebali prezentirati programe koji nude boljitak Hrvatskoj. Povratak na ideološke teme mislim da je korak natrag, mi moramo gledati u budućnost.
I osobe homoseksualnog opredjeljenja također idu na biralište.
BEROŠ: Apsolutno, ja samo želim reći da povratak na te teme i inzistiranja na istima je odmak od suštine. Suština je budućnost Hrvatske, suština su naši programi koje moramo živjeti, raditi i svjedočiti.
PETROV: S ovom temom mi nemamo problema. Složio bih se s već rečenim, mislim da je važno pokrenuti neke druge teme koje su stvarno bitne, zbog kojih ljudi odlaze iz Hrvatske, ne žele živjeti ovdje. Mislim da je tema tipa borbe protiv korupcije, gdje je Hrvatska potpuno umrežena klijentelistički, jedna jako bitna tema. Mi smo stavili u naš program da je to najvažnija stvar koja se treba promijeniti. Ne samo društveno, nego ekonomski. Dok god se ne iskorijeni korupcija, naše gospoadarstvo neće moći rasti. Zašto ne govorimo o tome?
KRATKA PITANJA:
Koliko bi trebalo biti ministarstava?
BAUK: 12 do 16.
Koja biste ukinuli?
BAUK: Osim državnih ministarstava, radilo bi se o ministarstvima koja u svojem nazivu imaju dvije ili tri riječi, s malim brojem službenika. Mislim da je jasno koja su to.
BEROŠ: Svakako smanjiti, broj ne mogu točno reći, oko 12 ili nešto više.
KERUM: Ne bih smanjivao broj, ljudi dobivaju otkaz, radnici koji rade. Ja ako ću biti neki čimbenik, Ministarstvo turizma treba doći u Split, Split je perjanica hrvatskog turizma, Split je najveći grad na Jadranu, Split mora imati najveću zračnu luku od Rima do Beča, od Bukurešta do Atene, i to će biti, pozicija postoji. I Ministarstvo pomorstva mora biti u Dubrovniku. Ja ću se zalagati za to, ja znam da mene građani poštuju, da će mi dati glas. Ako budem u poziciji, naglavačke ću se nasaditi da to napravim.
PETROV: Mogao bih isto kao Kerum pričati sve o popisu projekata, imamo niz projekata koji se moraju odraditi. Ja se slažem, Vlada je došla prije dvije godine u Split, obećala milijarde, ništa nisu napravili. Smiješno mi je kad sam vidio Bauka i Beroša ispred SDP-a i HDZ-a koji su imali priliku voditi Vladu i državu, nisu ništa napravili ili gotovo ništa glede javne uprave, a govore opet o smanjivanju ministarstava. Ne treba samo smanjiti broj ministarstava, treba smanjiti i broj agencija, zaposlenih u javnoj i državnoj upravi, broj lokalnih i županijski samouprava... Mi smo napravili plan i kad sam izašao i rekao da županije ne trebaju postojati, to je, među ostalim, bio razlog zašto smo izbačeni s vlasti.
BAUK: Imam pitanje za gospodina Petrova: kojim riječima vas je Andrej Plenković uvjerio da dignete ruku za osnivanje Ministarstva državne imovine?
PETROV: Mi smo dali mogućnost za ono što smo se dogovorili za vrijeme pregovora, a dogovorili smo da idemo u reformu teritorijalnog reustroja i ako se omogući ministarstvo koje će se bolje baviti državnom imovinom, a vi ćete zauzvrat dobiti 130 općina bez županija, onda je to po meni jako dobro.
BAUK: HDZ nikad ne bi odustao od županija, tu ste malo naivno vjerovali.
PETROV: To se u konačnici i vidjelo.
Ljubavnice i ljubavnici, uhljebi...
TOMAŠIĆ: Mislim da negdje između 12 i 15 ministarstava treba. Isto tako treba i rekonstrukcija raznih agencija, u puno njih nemaju pojma što rade, tamo su ljubavnice, ljubavnici, uhljebi, djeca političara, puno toga dajemo novac nizašto.
BEROŠ: Rekao bih samo, istinitosti radi, ova Vlada je napravila određeni iskorak u preustroju javne uprave. MI smo s centralnog nivoa na županije prenijeli oko 200 poslova, 2000 ljudi je tu manje zaposleno, a sve s namjernom da županije učinimo efikasnijima, da budu motor razvoja.
KERUM: Gospodin Petrov kritizira HDZ i SDP s pravom, ali je činjenica, gospodine Petrov, da ste vi imali strašnu poziciju u hrvatskoj državi, hrvatskoj politici, praktički ste bili prvi ili drugi čovjek u hrvatskoj politici. Iskreno govorim, ja sam tada navijao za vas. S tolikim brojem mandata, sa svim ostalim što ste imali, mogli ste nešto napraviti, nažalost niste napravili ništa, raspala vam se ta ekipa i došli ste u poziciju da ste praktički, nemojte se ljutiti, ali sami ste.
PETROV: Ja bih volio da su nas ostavili na miru da možemo napraviti ono što smo obećali građanima. Zato što smo htjeli su HDZ-ovci prvo srušili svoju vlast, a onda su nas isključili.
KERUM: Ja sam u vaše poštenje uvjeren, ali su špekulanti oko vas napravili takvu scenografiju da ste vi zapravo bili kao roba na pazaru i na kraju od tih 18 ljudi koji su mogli kreirati gospodarstvo i politiku, dogodilo se to što se dogodilo.
Hoćete li možda pokušati s Davorom Bernardićem nakon izbora?
PETROV: Rekao sam, ja očekujem od drugih koji će biti u Vladi da imaju mogućnost poštovati drugu stranu kao ravnopravnog partnera, da se obećane stvari naprave i da ne bude"žetončića". Ja to tražim radi građana.
KERUM: Rekao bih svima, analitičarima, nepristojno je zvat političare koji će biti saborski zastupnici ili jesu - "žetončićima". Pogrdno je da se ljude zove žetonima i žetončićima. Ja za njih kažem, za političke analitičare, da su iskompleksirani, nesposobni ljudi koji se nisu dokazali u svojoj profesiji jer je zapravo i nema.
BEROŠ: Žao mi je što smo opet bili u prošlosti, a nismo bili u budućnosti. Pitao bih Arsena: nisi li zadovoljan rezultatima rada Stožera u prvom poluvremenu?
BAUK: U prvoj četvrtini jesam, u drugoj je počeo kiksati, a u trećoj gubiti povjerenje građana...
