(ne)pravedna rapodjela /

Kome ide novac iz programa namijenjen za ulaganje u zajednicu? Crkvama pripalo gotovo sve!

Image
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Odluku o raspodjeli sredstava donosi ministar nakon iznesenih prijedloga članova Povjerenstva čiji identiteti nisu poznati.

1.9.2020.
9:33
Jurica Galoic/PIXSELL
VOYO logo

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU prije četiri godine pokrenulo je program ulaganja u zajednicu te je za to izdvojila 58 milijuna kuna iz državnog proračuna. Program je pokrenut za vrijeme bivše ministrice Gabrijele Žalac, a njegova svrha je, piše Jutarnji list, ulaganje, popravak, obnova, dogradnja i modernizacija obrazovnih, vjerskih, zdravstvenih, predškolskih i kulturnih institucija. Time bi se popravila kvaliteta života lokalnih zajednica kojima je to najpotrebnije.

Međutim, od 58 milijuna kuna, čak 53,2 milijuna kuna dodijeljeno je crkvama, i to pretežno katoličkim župama, a samo 4,8 milijuna kuna svima ostalima koji su se javljali na natječaje za sredstva iz tog programa kako bi se sanirale i obnovile škole, vrtići, bolnice za rehabilitaciju djece te popravile zgrade kazališta, pučkih učilišta itd. Novac, odnosno sredstva programa prvenstveno su trebala biti namijenjena za taj cilj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od pokretanja programa 2017. godine, Ministarstvo je osiguralo sedam milijuna kuna, a 6,7 milijuna dodijeljeno je crkvama, a ostalim kandidatima natječaja samo 300 tisuća kuna.

Image
Muke po pravosuđu /

Koliko su (ne)efikasni hrvatski sudovi? Sud u Splitu ima više od 1000 predmeta koji se vuku više od 10 godina

Image
Muke po pravosuđu /

Koliko su (ne)efikasni hrvatski sudovi? Sud u Splitu ima više od 1000 predmeta koji se vuku više od 10 godina

Ministarstvo je 2018. godine za isti program osiguralo 11 milijuna kuna te je svih 11 milijuna dodijeljeno crkvama. Katoličkoj crkvi dodijeljeno je 1,7 milijuna, a po 150 tisuća kuna Srpskoj pravoslavnoj i Evangeličkoj crkvi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2019. godine iznos predviđen za taj program iznosio je 20 milijuna te je velik dio, čak 17,5 milijuna kuna ponovno dodijeljen vjerskim institucijama, uglavnom Katoličkoj crkvi. 2,5 milijuna kuna potrošilo se na modernizaciju vrtića, bolnica i škola.

Ove godine za isti program Ministarstvo je također osiguralo 20 milijuna kuna od čega je crkvama dodijeljeno čak 18 milijuna kuna dok su poneki vrtić, škola i Kazalište Marina Držića zajedno uspjeli dobiti tek oko dva milijuna kuna.

Imena onih koji odlučuju kome novac ide su tajna

Odluke o tome kome će novac biti dodijeljen tijekom 2017. i 2018. godine, donijela je tadašnja ministrica Gabrijela Žalac, a odluku o raspodjeli sredstava za 2019. i 2020. godinu donio je saborski zastupnik i bivši ministar Marko Pavić. Iz neslužbenih izvora, piše Jutarnji list, doznaje se kako spomenuti program unutar Ministarstva nazivaju „crkvenim fondom“, a na službenim stranicama Ministarstva opisan je kao program obnove, sanacije i modernizacije institucija od javnog interesa. Vjerske institucije navedene su tek na kraju.

Ministarstvo je, piše Jutarnji, pod pritiskom objavilo oskudne podatke o dodjeli tih sredstava iz kojih se vidi da crkva dodijeljeni novac nerijetko troše u svrhe koje nisu najhitnije, primjerice gradnja župnih parkirališta i garaža, 300 tisuća kuna za numizmatičku zbirku, 220 tisuća kuna za crkvene ograde i vanjska dizala na župnim zgradama, postavljanje kamenih obloga u svetištima i crkvenim stepeništima i uređenje crkvenih parkova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje namjerava li i ona nastaviti dosadašnju praksu svojih prethodnika, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, odgovorila je, navodi Jutarnji list, sljedeće: "Provedba pojedinih programa, pa tako i Programa ulaganja u zajednicu, ovisit će o planu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. godinu". Konkretan odgovor na to hoće li se predviđeni novac iz sredstava i dalje najviše dijeliti crkvama, nisu dobili.

Konačnu odluku o raspodjeli sredstava spomenutog programa, ministar/ministrica donosi nakon iznesenih prijedloga članova Povjerenstva za odabir projekta. Podatke o tome tko su članovi tog povjerenstva, piše Jutarnji list, nisu dobili jer, kako kažu iz Ministarstva, imena članova Povjerenstva ne mogu dati jer bi time prekršili Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo