Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kratko je iz Estonije komentirala ulazak bivšeg premijera Zorana Milanovića u utrku za Pantovčak, rekavši da se svatko tko zadovoljava uvjete iz Ustava ima pravo kandidirati. "Kao što sam i ranije rekla svatko u Hrvatskoj tko zadovoljava uvjete iz Ustava Republike Hrvatske ima se pravo kandidirati", rekla je kratko u izjavi novinarima, koje se ranije iz predsjedničina okruženja zamolili da je ne ispituju kada ona ima namjeru objaviti kandidaturu. Danas je premijer Andrej Plenković kazao da će Grabar-Kitarović imati snažnu podršku HDZ-a za drugi mandat, a zašto još nije objavila kandidaturu, ni on ne zna.
SDP je u ponedjeljak odlučio da će njihov predsjednički kandidat biti Milanović, koji je ušavši u utrku uz slogan "Predsjednik s karakterom" kazao da želi biti predsjednik moderne, progresivne, znatiželjne i otvorene Hrvatske. Iako je rekao da neće komentirati mandat aktualne predsjednice, rekavši da će to nakon četiri i pol godine ocijeniti ljudi, ipak je dodao da bi se u slučaju njegove pobjede "prema Hrvatskoj odnosili s više poštovanja". "Ne zato što to osobe koje koje vode Hrvatsku ne žele, nego zato što to ne znaju", ocijenio je.
Od Estonije se može naučiti o digitalizaciji
Digitalizacija cjelokupnog društva jedan je od glavnih aspekata koji se mogu naučiti od Estonije, države koja je danas prva u Europskoj uniji po tom kriteriju, rekla je danas u Tallinnu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je izrazila oduševljenje tom zemljom, te želju da takve promjene vidi i u Hrvatskoj. "Mislim da bi digitalizacija bila vjerojatno najveća vrijednost i najbolji aspekt koji možemo naučiti od Estonije. Zaista bih željela vidjeti da Hrvatska jednog dana postane tako digitalizirana kao što je to Estonija", rekla je hrvatska predsjednica na konferenciji za novinare nakon susreta s estonskom šeficom države Kersti Kaljulaid.
Ta mala baltička država od oko 1,3 milijuna stanovnika, jasno je opredijeljena za razvoj informacijskoj društva. U njoj danas osamdeset i osam posto kućanstava ima računalo, 89 posto ljudi redovito koristi internet a pokrivenog širokopojasnim internetom je 87 posto teritorija. Izdvojivši što joj se čini najvažnijim od onoga što je Estonija učinila na tom polju, Grabar Kitarović prije svega je izdvojila digitalno glasanje, e-građane i e-identitet, što omogućuje i bolju zaštitu od krađe identiteta. "To bi smanjilo i administraciju i korupciju i privuklo poslovanje u Hrvatsku", istaknula je.
Osim toga izdvojila je i uvođenje širokopojasnog interneta širom zemlje, što bi u Hrvatskoj, između ostaloga, bio i jedan od načina rješavanja demografskih problema. Estonija sve to već poznaje: ona ima on-line glasanje, ili primjerice pristup liječničkom kartonu putem interneta. "U Estoniji samo se još ne možete oženiti ni kupiti nekretninu pute interneta", rekla je estonska predsjednica. Ona je istaknula da je važno, da bi digitalni ID "pustio korijenje", da se sve vladine usluge kao i usluge privatnog sektora na to prilagode. "To je Estonija učinila", rekla je.
Oduševljena Estonijom
Hrvatska je predsjednica, kako kaže, oduševljena zemljom. "Bila sam tu zadnji put prije nekoliko godina, i vidim ogromne promjene, i to je ono što želim vidjeti u Hrvatskoj. Ne samo kako se grad predivno uredio, nego i ono što se ne vidi na prvi pogled ali se osjeća među Estoncima, a to je zadovoljstvo životom", rekla je.
Dvije predsjednice razgovarale su o bilateralnim odnosa, europskim pitanjima, uključivo hrvatskim pripremama za predsjedanje Europskim vijećem u prvoj polovici 2020. te o proširenju, kao i kibernetičkoj sigurnosti i Inicijativi triju mora čiji će summit, peti po redu, sljedeće godine ugostiti Estonija. "Vaš posjet dolazi u vrlo važno vrijeme, samo šest mjeseci prije nego Hrvatska počinje predsjedati Europskom unijom. Još uvijek se tog sjećamo osjećaja", rekla je Kaljulaid, dodajući da "vrlo dobro znamo kako je to i želimo vam pomoći i s vama surađivati kroz to vrijeme". Estonija je predsjedala EU-om u drugoj polovici 2017.
Istočno partnerstvo
Kada se radi o proširenju, gdje se Hrvatska zalaže za europski put zemalja jugoistoka Europe što će zagovarati i kroz svoje šestomjesečno predsjedanje EU-om, estonska predsjednica ističe kako njezina zemlja ima svoj interes, a to je Istočno partnerstvo. "Možemo puno zajedno učiniti kako bismo imali globalnu debatu o proširenju unutar Europske unije", ne zanemarujući ni jednu regiju blizu naših granica, rekla je Kaljulaid.
Spominjući Inicijativu triju mora, Kitarović je kazala kako se veseli sljedećem summitu u Estoniji. "Vjerujemo da Inicijativa triju mora nudi konkretne mogućnosti za suradnju u ekonomskih sektorima koji su od strateškog interesa za obje zemlje, od energetske sigurnosti i infrastrukture do digitalne ekonomije i inovacija."
Jačanje obrambene suradnje
Estonska je predsjednica zahvalila svojoj gošći za hrvatski doprinos sigurnosti baltičke regije, spominjući hrvatski kontingent u Poljskoj i Litvi, te važnost pridruživanja NATO-vom centru izvrsnosti na polju kibernetičke sigurnosti u Tallinnu. "Vjerujem da postoji veliki potencijal jačanja političke i bilateralne suradnje. Mogućnosti jačanja obrambene suradnje postoje na području kibernetičke sigurnosti, posebno unutar NATO-ovog centra u Tallinu", kazala je Grabar Kitarović, kao i putem obrazovanja hrvatskih časnika na Baltičkom obrambenom koledžu.
Estonija, članica Europske unije i NATO-a od 2004. snažno podupire hrvatska nastojanja za ulazak u Schengen i eurozonu. "Cijenimo potporu Estonije za naše glavne prioritete u ovom trenutku, a to je da postanemo dio Schengena i eurozone, kao i vašu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)", rekla je Grabar Kitarović.
Potrebni dinamičniji ekonomski odnosi
Što se tiče gospodarske suradnje, njezine mogućnosti nisu u potpunosti iskorištene, smatra ona. "Po strukturama naših ekonomija naše bi zemlje mogle generirati dinamičnije ekonomske odnose u različitim poljima, građevinskoj industriji, transportnoj infrastrukturi, elektroindustriji, IT industriji, turizmu i drugom". Estonska je predsjednica istakla kako postoje estonske kompanije zainteresirane za ulazak na hrvatsko tržište, neke već jesu, a njezina je hrvatska kolegica rekla kako se nada da će estonske kompanije "prepoznati koristi investiranja u Hrvatsku".
Hrvatska posljednjih godina ostvaruje suficit u trgovinskoj razmjeni s Estonijom. Ukupna robna razmjena prošle godine dosegla je 13,4 milijuna eura, što je smanjenje od 28 poso u odnosu na 2017. Izvoz iz RH u Estoniju iznosio je 9,2 milijuna eura (smanjenje u odnosu na 2017. od 35 posto) a uvoz 4,2 milijuna eura, uz rast od 1,1 posto.
Nakon všegodišnjeg rasta, Hrvatsku je prošle godine posjetilo 7 posto manje gostiju iz Estonije - 26.400 a smatra se da daljnji rast turističkog prometa ovisi o poboljšanju zračnih veza. Kolinda Grabar Kitarović je istaknula i estonski projekt brendiranja kao "vrlo koristan kad smo radili naše smjernice za brediranje Hrvatske". Tijekom poslijepodneva predsjednica se sastala i s estonskim premijerom Jurijem Ratasom, a očekuju ju i razgovori s predsjednikom parlamenta Hennom Polluaasom. Ona će također položiti vijenac na spomenik žrtvama komunizma u Estoniji.